Kustosica Bojana Pejić je 20 godina poslije pada Berlinskog zida, zajedno s timom stručnjaka iz 24 zemlje, napravila izbor od preko 400 radova među kojima su slike, skulpture, instalacije, fotografije, plakati, filmovi i video-zapisi. Kroz radove preko 200 umjetnika ova izložba stvara sasvim različitu sliku jednog, donedavno, umnogome nepoznatog poglavlja u povijesti umjetnosti, a koja bi mogla istovremeno poslužiti i kao važan prilog suvremenom rodnom diskursu.
Gender Check prati promjene u predstavljanju muškog i ženskog uzora u umjetnosti – osobito njihov razvoj u različitim društveno-političkim uvjetima. Izložba koju je inicirala i podržala Zaklada ERSTE svjedoči o specifičnom uzajamnom odnosu između umjetnosti i povijesti, kako iz perspektive kronološkog, tako i iz one tematskog pristupa.
Sve do šezdesetih godina 20. stoljeća, dominantne figure u umjetnosti socrealističke tradicije bile su herojske radnice i radnici. Država je propagirala program “bespolnog društva” koje je trebalo preobraziti stvarnost, ali je neslužbena umjetnost toga doba takav program dočekivala s ironijom i raskrinkavala ga. Poslije perioda kolektivističke estetike utopijske države, na lokalnom nivou bilo je moguće otkriti različite individualističke i otvorenije tendencije koje su nailazile na neprijateljski odgovor, stvarale nezavisne prostore nekomformističke umjetnosti. Od sedamdesetih godina 20. stoljeća započinje preispitivanje ideala femininosti i maskuliniteta i izvan propagandističkih klišeja prošlosti: autoportreti i predstave tijela i subjektiviteta počinju navještavati novootkriveno samopouzdanje koje je isto tako izraženo i u otvoreno prikazanoj seksualnosti koja dovodi u pitanje heteroseksualne standarde i herojske ideale maskulinosti. Čak su i u stvaranju mnogih apstraktnih djela korišteni antropomorfni oblici i ta su djela također poslužila pri ukazivanju na pitanje društvenog odnosa među spolovima.
Emancipacija u odnosu na uzore razvijala se usporedno s emancipacijom u odnosu na tradicionalna izražajna sredstva, pa su dobivali na značaju novi mediji i nove umjetničke forme poput fotografije, filma, videa i performansa. U isto vrijeme sve je veći broj umjetnica koje stječu afirmaciju.
Padom Berlinskog zida 1989. i urušavanjem socijalističkih režima, došlo je do suočavanja s novim izazovima u vidu rastućeg nacionalizma i neoliberalnih utjecaja sa Zapada. Novostečene slobode stigle su usporedno s neokonzervativnim ograničenjem uloga koje je uskoro i samo postalo temom umjetničkih djela. U kontekstu feminističke teorije izražena je kritika šovinističkih, militarističkih, mizoginih i ksenofobičnih ideologija. Počelo se otvarati pitanje homoseksualnosti. Na udaru su se našli klišeji o materinstvu i tradicionalnim, religijom inspiriranim idealima femininosti i patrijarhalne strukture moći. Kako bi se naglasio politički i radni značaj ženskog identiteta sve su češće aluzije na povijesne alegorije femininosti.
U izboru hrvatskih autora sudjelovala je kustosica Ivana Bago, a na izložbi će biti predstavljeno trienaest umjetnika: Igor Grubić, Sanja Iveković, Vlasta Delimar, Dalibor Martinis, Tomislav Gotovac, Vlado Martek, Mio Vesović, Ksenija Kantoci, Slaven Tolj, Vera Fischer, Željko Jerman, Stjepan Lahovsky, Sven Stilinović.
Izložba je otvorena od 13. studenog do 14. veljače u MUMOK-u, Beč, Austrija.
Simpozij Čitanje roda. Umjetnost, moć i politika predstavljanja u Istočnoj Europi održat će se 13. i 14. studenog u dvorani MUMOK-a. Međunarodni stručnjaci pozvani su da govore o ulozi feminističkih teorija u Istočnoj Europi u odnosu na zapadni kontekst, o značaju transrodnih pozicija, kao i o novoj definiciji i reviziji kanonskih ideala roda.
Dodatne informacije: www.gender-check.at
