U fokusu

politizacija migracija ugrožava živote

Porast antimigrantske retorike unatoč najmanjem broju migranata/ica dosad

Porast antimigrantske retorike unatoč najmanjem broju migranata/ica dosad

Sea Watch/Facebook

Agencija za izbjeglice Ujedinjenih naroda upozorila je u srijedu na porast antimigrantske retorike uoči svibanjskih izbora u Europskom parlamentu, unatoč najmanjem broju migranata/ica koji/e su doselili/e u Europu u poslijednje četiri godine.

Oko 116.000 izbjeglica i migranata/ica ušlo je u Europu 2018. godine, izjavio je Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice u svom godišnjem izvješću, u usporedbi s 172.000 u 2017., 360.000 u 2016. i više od milijun u 2015., kada je kontinent doživio najveći priljev od Drugog svjetskog rata.

Povjerenik Filippo Grandi kazao je da je politizacija migracija onemogućila zemljama da dopuste čak i nekolicini izbjeglica ulazak te da se pretjerano ne nada promjenama prije izbora, kada se predviđa jačanje ksenofobičnih i euroskeptičnih stranaka.

“Predviđam stvarno pogoršanje te retorike u sljedećih nekoliko mjeseci, nažalost”, izjavio je za Reuters.

Grandi navodi da su i humanitarci/ke shvatili/e da je antimigrantska retorika osvojila mnogo glasova nekim političarima/kama. Međutim, dodao je kako vjeruje da bi se nakon svibanjskih izbora mogli iznaći kompromisi po pitanju migranata/ica s zakonodavcim institucijama EU.

“Na kraju krajeva, u interesu je svih, pa i onih ksenofobnih da se pronađe rješenje”, kazao je.

Rasistički i protuimigracijski kandidati/kinje i stranke u zemljama poput Poljske, Italije i Mađarske nadaju se da će osvojiti dodatna mjesta u skupštini EU.

Talijanska populistička vlada, koja je preuzela vlast prošle godine, zatvorila je svoje luke za humanitarne brodove u nastojanju da prisili druge zemlje Europske unije da prime veći dio migranata/ica spašenih na Mediteranu.

U izvješću UNHCR-a navodi se da, iako se broj migranata/ica smanjio, broj smrtnih slučajeva pri pokušajima prelaska Mediterana je porastao.

Grandi nadalje navodi da je to zbog toga što je broj spasilačkih brodova pao sa 10 u 2015. na dva sada, i zato što ljudi zbog antimigrantskog stava Italije dolaze sve opasnijim rutama.

Pod prijetnjom suđenja pred Europskim sudom za ljudska prava, talijanski premijer Giuseppe Conte konačno je u srijedu izjavio kako bi se 47 spašenih migranata/ica na brodu Sea Watch 3 konačno moglo iskrcati na kopno nakon što su se Italija i šest drugih zemalja složile da ih preuzmu.

Druge zemlje koje su pristale preuzeti migrante/ice i tražitelje/ice azila, koji/e su skoro dva tjedna proveli7e zarobljeni/e na plovilu Sea Watch 3, su Francuska, Njemačka, Malta, Portugal i Rumunjska.

Njihova sudbina bila je u središtu zaoštravanja između krajnje desničarskog zamjenika premijera Italije Mattea Salvinija i njemačke dobrotvorne organizacije Sea Watch, koja je u petak podnijela hitnu prijavu pred Europskim sudom za ljudska prava protiv Italije zbog odbijanja davanja odobrenja za pristanak broda.

Sea Watch se odlučio na taj korak zbog tvrdokornog stava Rima protiv uglavnom sub-saharskih migranata/ica koji su iz mora izvučeni na Sea Watch 3 19. siječnja.