Vijesti

16.03.2010. 19:33:37 - Jelena Svirčić (h-alter.org)

Ustav po mjeri civilnog društva

Dogodi li se da sve civilne inicijative prođu, Hrvatska bi postala ustavno definirana kao zemlja izgradnje mira i održiva razvoja, u kojoj najviši državni propis štiti istospolne zajednice i zabranjuje diskriminaciju po spolnoj orijentaciji, ali ne štiti saborske zastupnike od progona za kaznena djela. Ustav bi omogućavao jednostavno iniciranje referenduma, štitio bi pravo svih građana na pristup informacijama, i omogućio bi izručenje hrvatskih građana drugim zemljama, ako su u njima optuženi za ratni zločin.

Koalicija sastavljena od desetak udruga civilnog društva odlučila je iskoristiti najavljene izmjene Ustava koje su neophodne kako bi se otvorila šansa da građani na referendumu odobre ulazak Hrvatske u EU, i predložile izmjene ili dopune još jedanaest članaka Ustava koji se tiču područja ljudskih prava i temeljnih sloboda, vladavine prava, funkcioniranja pravne države i demokratskog društvenog uređenja.

Vesna Kesić, koordinatorica koalicije koju sačinjavaju udruge Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka, Centar za mirovne studije, CESI-Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, Documenta, GONG, Građanski odbor za ljudska prava, Iskorak, Kontra, Zelena akcija i NATO na referendum, objašnjava da je svaka od organizacija sastavila prijedloge amandmana iz svog područja, koji su se potom usuglasili u listu koju svi smatraju značajnom. Lista se sastoji od prijedloga koji obuhvaćaju uvođenje pojmova poput održivog razvoja, prava na spolno usmjerenje, pravo na pristup informacijama, do ukidanja zastupničkog imuniteta za kaznena djela iznad pet godina.

Neki prijedlozi su već dugo tema civilnih inicijativa, poput zalaganja da se broj potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma s postojećih deset posto, od ukupnog broja birača smanji na pet posto do najnovijih da se u Ustav umjesto pojma mirotvorstvo uvrste dva nova pojma, izgradnja mira i nenasilje.

Izgradnja mira i nenasilje

Upravo na uvrštavanju izgradnje mira i nenasilja u 3.članak Ustava zapelo je prije nekoliko tjedana na raspravi saborskog Odbora za ustavne promjene na kojoj je profesor ustavnog prava Branko Smerdel prigovorio civilnjacima da su previše opterećeni anglizmima. Naime, Centar za mirovne studije prezentirao je prijedlog prema kojem bi umjesto pojma mirotvorstvo, kojeg smatraju zastarjelim, u Ustav trebao biti uvršten pojam izgradnje mira kao prijevod engleskog termina peace building. Uvođenjem pak termina nenasilja u Ustav, odaslala bi se poruka da smo se kao društvo obilježeno iskustvom nasilja iz recentnih ratnih sukoba odlučili za zagovaranje suprotnoga.

Argument da je mirotvorstvo zastarjeli pojam, Smerdel naziva smiješnim i grotesknim. Nikako se ne slaže ni sa uvođenjem nenasilja u Ustav, jer kako objašnjava, država je po definiciji organizacija sile koja ima monopol legitimnog nasilja na određenom teritoriju. Slaže se da se državna sila može koristiti za loše kao i za dobre svrhe, ali naglašava da bi u Ustavu nenasilje moglo dobiti svoje mjesto jedino ako  odlučimo zaboraviti što je država.  

U hrvatskome Ustavu ne postoji izričita odredba o pravu na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Iako postoji Zakon o pravu na pristup informacijama njegove odredbe nisu poslužile svrsi, a pravo na informacije ostalo je i dalje neostvareno za velik broj hrvatskih građana, pa je, naglašavaju iz civilne inicijative, potreba da bude zagarantirano Ustavom još je i veća. 

Pravo na pristup informacijama

Zbog svega navedenog GONG-ovog prijedlog ide u smjeru priznavanja prava na pristup informacijama kao univerzalnog ljudskog prava, i kao temelja za mnoga druga ljudska prava, kako bi se građanima omogućile osnove za procjenu kad su im neka od prava ugrožena i lakše utvrđivanje tko je odgovoran za njihovo kršenje.

U članku 38. čiju izmjenu traži GONG, izdvojeni su novinari kao profesionalna grupa koja ima pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji. Iako se radi o udrugama novinara, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu i Hrvatsko novinarsko društvo traže izjednačavanje svih građana RH bez izdvajanja novinara kao ekskluzivne profesionalne grupa kojoj Ustav jedinoj jamči pravo na pristup informaciji. Premda su upravo novinari skupina koja posredovanjem i komentiranjem vijesti omogućava pravo javnosti da bude informirana, pravo na pristup informaciji opće je građansko pravo i ne može ograničiti samo na novinare, već bi ono trebalo biti ustavno definirano kao opće građansko pravo, stoji u prijedlogu UNMK-a i HND-a koji su te dvije udruge uputile Saboru. One također traže da pravo građana na informaciju bude uvršteno u članak 3. među temeljne vrijednosti pravnog poretka Hrvatske.  

Održivi razvoj

Prijedlog je Zelene akcije da se u isti 3. članak, kao i u članak 49, uvrsti pojam održivog razvoja. "Dosad smo imali prilike gledati kako se kod nas vodi računa samo o gospodarskom razvoju koji se svodi na betonizaciju svega i svačega", kaže Željka Leljak Gracin  iz Zelene akcije, koja ustavne promjene vidi kao pravi trenutak da se napokon počne voditi računa o održivom razvoju koji u sebi ima i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša, ali i socijalnu komponentu vođenja računa o ljudima koji žive na nekom određenom području.

"Želimo da se Hrvatska razvija, ali održivo, a ne više isključivo kroz planove građenja koji se donose na načine o kojem nitko ništa ne zna", kaže Leljak Gracin. Moguće usvajanje ovog prijedloga ona vidi kao veliki uspjeh, jer kad je nešto definirano kao ustavno načelo, jednostavno se više ne može ignorirati.

(Ne)izručivanje hrvatskih državljana/ki

Civilna inicijativa predlaže značajniju intervencija u članak 9., koji govori o nemogućnosti oduzimanja državljanstva i neizručivanju hrvatskih državljana drugim državama. Stav je Documente, Centra za mir i Građanskog odbora za ljudska prava da se kod međunarodnih ugovora koje Hrvatska sklapa kao iznimka od načela neizručivanja treba uključiti osobe koje su počinile ratne zločine. 

Predložena izmjena omogućila bi izručenje državljana Republike Hrvatske i odnosila bi se na osobe s dvojnim državljanstvom pravomoćno osuđene za najteža kaznena djela u jednoj od država čiji su državljani. Ovdje se prvenstveno misli na države nastale raspadom Jugoslavije i posebno treba obuhvatiti najteža kaznena djela poput organiziranog kriminala i ratnih zločina.

Tino Bego iz Documente objašnjava da se uporište za ovakve izmjene nalazi u pravnim sustavima nekih država članica Europske unije koje imaju slična rješenja. Navodi primjer ustava Njemačke, kojim je propisano da niti jedan Nijemac ne smije biti izručen u inozemstvo, ali su zakonom regulirana odstupanja za slučajeve u kojima može doći do izručenja jednoj državi Europske Unije ili nekom međunarodnom sudu ukoliko su zajamčena načela poštivanja vladavine prava. Slično rješenje ima i Italija, čiji Ustav dopušta mogućnost izručivanja talijanskih državljana kad je to predviđeno međunarodnim konvencijama.

Izmjene tog članka podržava i Branko Smerdel. Sadašnje rješenje on vidi kao veliko odstupanje od temeljnih načela kaznenog prava i situaciju u kojoj se imovinsko kazneno djelo izjednačava sa ratnim zločinom. Ukoliko bi se stvarno i krenulo u izmjenu ovog članka, Smerdel se zalaže za veliki zahvat pisanja dugačkog članka kojim bi se detaljno regulirali svi izuzeci kako se ništa ne bi moglo naknadno krivo protumačiti.

Zastupnički imunitet

Udruge su se odlučile uhvatiti u koštac i sa imunitetetom neodgovornosti, odnosno člankom 75 kojim se zastupnici u Saboru štite od prekršajnog i kaznenog progona kako bi se omogućilo njihovo slobodno izražavanje mišljenja tijekom odrađivanja mandata. One smatraju da zastupnički imunitet ne smije biti paravan iza kojega će se skrivati počinitelji teških kaznenih djela i stoga predlažu da se imunitet nepovredivosti ukine za kaznena djela za koja je propisana kazna zakona duža od pet godina. Prijedlog je prije svega "inspiriran" poznatim slučajem Branimira Glavaša kada mu je Sabor jednom oduzeo imunitet radi pokretanja kaznenog postupka, a drugi put nije dozvolio skidanje imuniteta za mjeru pritvora. Takva mogućnost de facto narušava neovisnost sudstva, te prijedlog udruga ide u smjeru da, kada Sabor jednom skine imunitet, zastupnik mora trpjeti sve pravne posljedice i mjere proizašle iz kaznenog postupka.

Kriteriji za raspisivanje referenduma

Aleksandar Hatzivelkos je ispred Inicijative NATO na referendum izložio prijedlog da se broj potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma s postojećih deset posto od ukupnog broja birača smanji na pet posto, kako bi se referendum učinilo stvarno upotrebljivim mehanizmom odlučivanja građana te dugoročno povećalo odgovornost političkih stranaka prema javnosti.

"Vjerujem kako Ustav, kao temeljni zakonski akt države, treba propisivati ispunjive kriterije, budući bi osnovna svrha Ustava i zakona trebala biti provođenje i afirmacija pravnog sustava, a ne njegova destrukcija i negacija", kaže Hatzivelkos i upozorava da ovakav propis, koji je u praksi neprovediv, negira osnove demokratskog uređenja i pravne države.

"U situaciji kada je kriterij za raspisivanje referenduma realno ispunjiv, mijenja se način na koji građani percipiraju i sudjeluju u političkom životu zemlje. Neposredna posljedica je povećana participacija u svim demokratskim procesima, od javne rasprave do sudjelovanja na izborima. A baš je na tom području Hrvatska slaba. Ankete pokazuju sve veći stupanj nepovjerenja građana u institucije sustava i politiku općenito. Sve manja izlaznost na izbore samo potvrđuje takve zaključke. Kratkoročno gledano, podizanje stupnja participacije javnosti u političkim procesima nije poželjno političkim elitama - manjom grupom ljudi lakše se manipulira, a vlast i ovlasti su bez obzira na izlaznost - apsolutne", smatra Hatzivelkos.

Na spomenutoj saborskoj raspravi, profesor Smerdel je upozorio da referendum po svojoj definiciji nije demokratičan ni nedemokratičan, i može se iskoristiti za različite svrhe, argumentirajući svoj stav primjerom Švicarske u kojoj je institut referenduma iskorišten za donošenje vjerski netolerantnog zakona.

Hatzivelkosa čudi takav način razmišljanja za koji kaže da u temelju ima strah od javnosti. Uspoređuje mogućnost donošenja loše populističke odluke na referendumu sa mogućnosti donošenja isto tako loše populističke odluke na izborima. "Rekao bih da do toga često i dolazi. I što sad? Ako ćemo se držati principa da to građanima treba onemogućiti, komotno možemo ukinuti i izbore i uvesti prosvijećeni apsolutizam", kaže Hatzivelkos.

Zaštita istospolnih zajednica

Prijedlog koji bi mogao izazvati najviše gunđanja u redovima vladajuće koalicije svakako je onaj udruge Kontra, kojim se traži da se spolna orijentacija navede kao jedan od antidiskriminacijskih razloga, uz već postojeće poput rase, boje kože ili političkog uvjerenja, jer je homofobija jedan od temeljnih razloga diskriminacije i neravnopravnosti u našem društvu.

U članku koji se odnosi na zaštitu obitelji, Kontra traži da se Ustavom zaštiti i istospolna zajednica. Time bi se stvorila ustavna osnova za zakonsko reguliranje nasljeđivanja partnera u istospolnoj zajednici, koja nije regulirana Zakonom o istospolnoj zajednici.

Time žele stvoriti i pravni temelj za proširenje izvanbračne zajednice i na osobe istoga spola u Obiteljskom zakonu.

Tijekom konzultacija sa strankama postalo je jasno da HDZ ne podržava većinu prijedloga, dok potrebu da se pravo na pristup informacijama uvrsti kao temeljno ustavno pravo tek "načelno razumije". Malo je bolja situacija sa SDP-om, čiji je predsjednik Zoran Milanović već odavno izrazio pozitivno mišljenje o cijeloj inicijativi. Ipak, kako kaže Vesna Kesić, zanimljivo je da gotovo postoji konsenzus među strankama da treba zadržati zastupnički imunitet čak i kad su u pitanju teška kaznena djela za koja je predviđena kazna veća od pet godina zatvora. Zanimljive su i dileme oko cenzusa za pokretanje referenduma, kao da vlada strah od nedemokratskih inicijativa koje bi se mogle pojaviti.

Vesna Kesić: Nema javne rasprave o Ustavu

Temeljna odgovornost za transparentnost i legitimitet demokratskih institucija, njihovo funkcioniranje i informiranje građana leži na tijelima državne vlasti koja trebaju osigurati provodljiv pravni, proceduralni i administrativni okvir za kolanje informacija, njihovo razumijevanje i sudjelovanje građanstva. Smatramo da to ovom prigodom nije urađeno, stoga smo, kao organizacije civilnog društva odlučili da interveniramo i kreiramo prostor javne rasprave kao nužnog dijela funkcionirajuće demokracije. Nažalost, čini se da je sve završilo na simuliranju javne rasprave s naše strane, jer niti politika, niti mediji nisu pokazali preveliki interes. To što građani uopće nisu imali prilike sudjelovati u javnoj raspravi o promjenama Ustava veliki je hendikep za učvršćivanje demokratskih procesa i razvoj participativne demokracije.

Tagovi: cesi, cms, documenta, goljp, gong, nato na referendum, ustav, ustavne promjene, zelena akcija

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM