U fokusu

Organizacije civilnog društva predstavile polazišne osnove za uvođenje građanskog obrazovanja u formalni odgojno-obrazovni sustav

Odgoj i obrazovanje za ljudska prava uskoro kao zasebni predmet u školama?

U srijedu 07. srpnja u Kući ljudskih prava u Zagrebu, organizacije civilnoga društva (Centar za mirovne studije, Centar za mir, nenasilja i ljudska prava Osijek, GONG i Mreža mladih Hrvatske) predstavile su polazišne osnove za uvođenje predmeta Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo u formalni odgojno-obrazovni sustav. Organizacije djeluju kroz neformalnu koordinaciju čija stajališta podržava i Centar za ljudska prava te se zalažu za uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava u formalni obrazovni sustav.

Odgoj i obrazovanje za ljudska prava uskoro kao zasebni predmet u školama?

umn.edu/humanrts

U srijedu 07. srpnja u Kući ljudskih prava u Zagrebu, organizacije civilnoga društva (Centar za mirovne studije, Centar za mir, nenasilja i ljudska prava Osijek, GONG i Mreža mladih Hrvatske) predstavile su polazišne osnove za uvođenje predmeta Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo u formalni odgojno-obrazovni sustav.

Naime, prema Nacionalnom programu odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo Vlade Republike Hrvatske iz 1999. godine u odgojno-obrazovni sustav formalno su uvedeni sadržaji usmjereni na građansko obrazovanje, obrazovanje o ljudskim pravima, miru i nenasilju te demokratskom sustavu.

Glavni nedostaci provedbe postojećeg programa odnose se na njegovu neobaveznost, na nedostatnu i neujednačenu sadržajnu i metodološku osmišljenost programa te na nedostatnu edukaciju nastavnog osoblja. Također, do danas ne postoji evaluacija kojom bi bili dobiveni podaci o tome na koji se način provodi ovaj program u osnovnim i srednjim školama te jesu li i u kojoj mjeri zastupljeni svi predviđeni sadržaji iz programa.

Istraživanje Centra za ljudska prava “Demokracija i ljudska prava u osnovnim školama” pokazuje nedostatnu provedbu, nesustavnost i neujednačenost provedbe Nacionalnog programa, iako većina učitelja, ravnatelja, učenika i roditelja elemente građanskog odgoja smatra najvažnijim ciljevima školovanja.

Organizacije djeluju kroz neformalnu koordinaciju čija stajališta podržava i Centar za ljudska prava te se zalažu za uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u formalni obrazovni sustav ističući potrebu za razvojem i revizijom postojećeg nacionalnog programa koji svakako treba obuhvatiti sve komponente odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo: politički sustav i političko opismenjavanje, ljudska prava i zaštita ljudskih prava, odgoj za mir i nenasilje te učenje o demokratskom građanstvu, na način koji će svim učenicima omogućiti stjecanje osnovnih znanja i vještina neophodnih za snalaženje u društvu. Spomenute organizacije zalažu se za detaljniju razradu i osmišljanje predmeta odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo kao zasebnog obveznog predmeta koji će kros-kurikularno biti povezan s ostalim predmetima.

I druge zainteresirane udruge se mogu priključiti neformalnoj koordinaciji koja se zalaže za uvođenje predmeta Obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo u formalni obrazovni sustav.