U fokusu

Međunarodna konferencija o položaju žena u obrtništvu

I dalje je prisutna diskriminacija žena u poduzetništvu

U odnosu na zemlje regije, Hrvatska je najrazvijenija po ženskom poduzetništvu. Broj trgovačkih društava u vlasništvu žena u porastu je i približio se četvrtini svih trgovačkih društava u RH, no diskriminacija žena u mnogim područjima, pa tako i u poduzetništvu, i dalje je prisutna, kazala je premijerka Jadranka Kosor na otvaranju Međunarodne konferencije o položaju žena u obrtništvu u organizaciji Hrvatske obrtničke komore, ističući kako se protiv diskriminacije žena treba boriti. HOK je ove godine osnovao i poseban stalni odbor žena obrtnica.

I dalje je prisutna diskriminacija žena u poduzetništvu

U odnosu na zemlje regije, Hrvatska je najrazvijenija po ženskom poduzetništvu. Broj trgovačkih društava u vlasništvu žena u porastu je i približio se četvrtini svih trgovačkih društava u RH, no diskriminacija žena u mnogim područjima, pa tako i u poduzetništvu, i dalje je prisutna, kazala je premijerka Jadranka Kosor na otvaranju Međunarodne konferencije o položaju žena u obrtništvu u organizaciji Hrvatske obrtničke komore, ističući kako se protiv diskriminacije žena treba boriti.

Olakšan pristup kreditima, ali diskriminacije i dalje ima

Položaj žena u obrtništvu treba se izjednačiti s položajem muškaraca obrtnika i poduzetnika. Vlada je, tvrdi premijerka, po tom pitanju već dosta napravila. Uvelike je olakšan pristup obrtnica financijskim sredstvima, kreditima i slično, tako da, kazala je premijerka, želi da se strategija o ženama u poduzetništvu, usvojena u ožujku ove godine, privede do kraja, posebice oko mogućnosti pristupa i otvaranja novih projekata i linija kreditiranja žena u poduzetništvu.

Zadnjih godina u programu razvoja malog i srednjeg poduzetništva najviše zahtjeva stiže upravo od žena, koje se potiču i posebnim mjerama – u ovoj godini prostiglo ih je čak 1597, kazala je Kosor. Ministarstvo gospodarstva od 2004. do 2007. godine odobrilo je 1655 potpora poduzetnicama u vrijednosti većoj od 13 milijuna kuna. U projektu poduzetnik odobreno je, pak, više od 3777 kredita u iznosu većem od 4 milijarde kuna, od čega žene poduzetnice čine više od 19 posto, dok je kroz poseban projekt za žene poduzetnice u ovoj godini planirano više od 6 milijuna kuna.

Isti problemi muče i poduzetnike i poduzetnice

– Konferencija je tek jedna od aktivnosti kojom HOK obilježava 2010. kao godinu žena u obrtništvu, kazao je predsjednik HOK-a Mato Topić, ističući kako se njome želi promovirati Strategija razvoja ženskog poduzetništva u RH do 2013., utvrditi stanje u obrtništvu, malom i srednjem poduzetništvu žena i usporediti ga s postignućima u susjednim zemljama i zemljama EU-a te definirati preporuke za jačanje obrtništva, malog i srednjeg obrtništva žena na pragu ulaska Hrvatske u EU. Žene su, tvrdi Topić, vlasnice trećine obrta u RH, no, kao i obrtništvo u cjelini, danas se susreću s nizom problema, od sive ekonomije, poreznih opterećenja, otežanog kreditiranja, financijske nediscipline i drugog.

HOK je ove godine osnovao i poseban stalni odbor žena obrtnica. Predsjednica Ana Šerić Konjikovac rekla je kako je od 92.965 vlasnika obrta u vlasništvu žena 30.618 obrta, a od oko 130.000 radnika u obrtima polovica je žena – 65.554. Najviše žena vlasnica obrta je u frizerskoj i kozmetičkoj djelatnosti, gotovo 90 posto, te 66 posto u proizvodnji tekstila.

 Anketa: Poduzetnicama teže nego muškim kolegama

Prema anketama koje su provedene među vlasnicama obrta, čak trećina ih smatra da im je teže nego muškim kolegama te da se više moraju dokazivati, a istovremeno voditi brigu i o poslu i o obitelji. Trećina žena obrtnica smatra da su tradicionalna shvaćanja o ulozi žena i nedostatak podrške okoline, najznačajnije opće prepreke u pokretanju i obavljanju obrta, a dvije trećine smatra ih da je otežan pristup financijskim sredstvima i nedostatak informacija i savjeta najvažnija ekonomska prepreka u pokretanju i obavljanju obrta. HOK će, rekla je Šerić Konjikovac za žene u obrtništvu tražiti bolji pristup financijskim sredstvima kroz jamstvene sheme, fondove kapitala usmjerenog rizicima, a posebice kroz programe mikrokreditiranja.