Vijesti

10.03.2011. 10:14:12 - Svjetlana Knežević

Knjiga

Ekonomsko nasilje nad ženama

Zaposlenje pomaže suočavanju žena s obiteljskim nasiljem

Zaposlenje pomaže suočavanju žena s obiteljskim nasiljem

U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana žena predstavljena je publikacija "Ekonomsko nasilje nad ženama: manifestacije, posljedice i putovi oporavka" u hotelu Sheraton. Knjigu su predstavili Darja Maslić Seršić, autorica publikacije, Gordana Lukač Koritnik, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova te Stjepan Adanić, državni tajnik Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Autorica je izrazila golemo zadovoljstvo što je publikacija objavljena upravo na 8. mart jer je to "datum koji simbolizira svu moć, ali i nemoć žena, kao i borbu žena za ravnopravnost". Darja Maslić Seršić također je istaknula kako je knjiga posvećena problemu nasilja nad ženama te može ukazati na strategije društvene intervencije. Dok s jedne strane, autorica donosi tragične priče o zlostavljanju, o tome kako izgleda nasilno ponašanje, koliko traje, kako ga prepoznati i posljedicama koje ostavlja, s druge strane pripovijeda o moći žena koje same pronalaze rješenje, emancipiraju se i postaju ekonomski neovisne.

Podaci prezentirani u knjizi rezultat su jednogodišnjeg istraživačkog projekta nazvanog "Ekonomski aspekti nasilja nad ženama i njihovom djecom: žene i zapošljavanje – utjecaj nasilja na djecu" koji je proveden u suradnji s Ministarstvom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti te Autonomnom ženskom kućom Zagreb. Cilj istraživanja bio je upoznati oblike ekonomskog obiteljskog nasilja nad ženama, njegove razmjere i posljedice.

Istraživanje je rađeno na uzorku od 260 žena, uglavnom aktualnih i bivših korisnica Skloništa i Ženskog savjetovališta Autonomne ženske kuće Zagreb.

Prosječna dob sudionica istraživanja je 40.6 godina, a u prosjeku su obrazovanije od populacije - njih gotovo 63% ima neki oblik srednjoškolskog obrazovanja, a skoro četvrtina višu ili viskoku stručnu spremu. Samo 11.7% žena ima nezavršenu ili završenu osnovnu školu. To su iznenađujući podaci jer se u velikoj mjeri razlikuju u odnosu na nacionalne parametre. Naime, zastupljenost visokoobrazovanih žena u uzorku dvostruko je veća nego u populaciji. Preko polovice žena je zaposleno (54%), a među njima velika većina ima stalan posao. U uzorku su bile najzastupljenije žene (42.7%) s mjesečnim prihodom u rasponu od 2 000 do 4 000 kuna, što su ispodprosječna mjesečna primanja ako ih usporedimo s prosječnom plaćom u RH iz 2007. od 4 521 kunu. Ovaj rezultat je sukladan podacima o povezanosti obiteljskog nasilja s materijalnim statusom žrtve koji su dobiveni u drugim zemljama.
Stavljanje bilo koje osobe u ekonomski ovisan položaj način je na koji izravno ograničavamo njene mogućnosti i slobodu odabira. Ekonomska ovisnost istovremeno je i izvor i posljedica diskriminacije žena, a može biti i strategija kojom nasilnik ostvaruje svoju moć.
 
Nasilnik je prvenstveno (u 81.7% slučajeva) nevjenčani ili vjenčani suprug s kojim žena živi. Demografske osobine nasilnika su slične osobinama žena prema kojima usmjeravaju nasilje. Dakle, prosječna dob nasilnika bila je 44.9 godina, većina nasilnika ima neki oblik srednjoškolskog  obrazovanja, manja je zastupljenost neobrazovanih ili niskoobrazovanih (18.8%) muškaraca, a veća visokoobrazovanih (22.2% u odnosu na populaciju gdje je visokoobrazovanih 12.8%). Većina nasilnika su zaposlene osobe (55.8%), ali za razliku od žrtava, njih 53.8% ima mjesečne prihode iznad 4 000kn. Iako u prosjeku obrazovanije od nasilnika, žene su u većem broju nazaposlene i imaju niža primanja.
 
Velika većina žena (80.4%) u različitoj je mjeri izložena tjelesnim napadima nasilnika. 87.1% ispitanica izjavljuje kako nasilje traje više godina, u prosjeku 10, a verbalni i tjelesni napadi najčešće su manifestacije nasilja.

Tagovi: darja maslić seršić, gordana lukač koritnik, nasilje nad ženama, obitelj, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM