Vijesti

23.03.2012. 14:42:58 - Andreja Pančur

Prikazi žena u medijima

Obične građanke, osobe iz svijeta i zabave, kriminalke, a tek onda političarke

Ciklus Mladi i znanost: mediji pod povećalom pokrenut je se namjerom da se mladim (budućim) znanstvenicima i znanstvenicama  omogući predstavljanje njihovih obranjenih diplomskih radova široj zainteresiranoj javnosti. Ciklus obuhvaća natječajem izabranih trinaest radova koji će biti izlagani od prosinca 2011. do lipnja 2012, jednom mjesečno.

20. ožujka u Knjižari Matice hrvatske održano je  četvrto izlaganje iz ciklusa, a teme diplomskih radova bile su Rodni stereotipi u 'Cosmopolitanu' i 'Kliku' Maje Mihovilović (Hrvatski studiji) te Predstavljenost žena u središnjim informativnim emisijama HRT-a, Nove TV i RTL-a u 2009. i 2010. godini Svjetlane Knežević (Fakultet političkih znanosti).

Maja Mihovilović izabrala je dva časopisa, jedan usmjeren na žensko (Cosmopolitan) i drugi na muško (Klik) čitateljstvo, s namjerom istraživanja prisutnosti rodnih stereotipa u časopisima koji se predstavljaju modernim i liberalnim štivom, usmjerenim urbanoj publici. Kvantitativnom analizom obrađeno je po 6 brojeva u razdoblju od ožujka do kolovoza 2010. godine – ukupno 393 članka (od toga 179 u Cosmopolitanu).  Istraživanje je pokazalo da se u Cosmopolitanu, časopisu usmjerenom ženskoj populaciji, objavljuju "ozbiljni" savjeti većinom nestručnih osoba u području ljubavnih odnosa, seksualnih odnosa, izgleda i karijere, u kojima se muško-ženski odnosi prikazuju konfliktnima, bračni život dosadnim, a žena prvenstveno egzistira kako bi ugodila muškarcu. Ovo najbolje ilustrira članak naslova Osvojite pozitivne poene njegove ekipe u kojima se ženi daju savjeti da "umjesto sushija i čaja, muškarcima pripremi pivu i kulen", te nestane. Ženska zanimanja se u Cosmopolitanu svode na novinarstvo, glumište i spisateljstvo, dok su titule znanstvenika ipak dobivali muškarci. Također, muškarac je često prikazan kao osoba niske socijalne inteligencije te sklona varanju i odlasku, a mnogo tema se baziralo na savjetima kako da ih žene, unatoč tome, zadrže. U Kliku se žene svode na dijelove tijela, najčešća ženska zanimanja se ograničavaju na manekenku i glumicu, a interesna sfera muškarca su kompjuterske igrice, nogomet i seksualan život. Stereotipizacija obaju časopisa je na podjednakoj razini, s razlikom da se u Kliku članci pokušavaju spasiti humorom koji, nažalost, jedino uspijeva intenzivirati stereotipe i ostaviti ih ukorijenjenima u današnjem "urbanom" društvu.

Predstavljanje iscrpnog istraživanja pod naslovom Predstavljenost žena u središnjim informativnim emisijama HRT-a, RTL-a, NOVE TV u 2009. i 2010. godini započelo je upozoravanjem Svjetlane Knežević da danas za jednaki posao žene dobivaju 20 % nižu plaću, te da se u Hrvatskom saboru trenutno nalazi samo 19 % žena. Krajem 90-ih godina dominacija muškaraca u ozbiljnom medijskom sadržaju bila je čak dvotrećinska, a da se u 21. stoljeću situacija nije previše promijenila, pokazali su rezultati 1229 analiziranih jedinica 72 središnje informativne emisije iz 2009. i 2010. godine, s izuzećem sporta i vremenske prognoze. Naime, u informativnim emisijama HRT-a, NOVE TV i RTL-a 2009. godine, žena je u prosjeku glavnom aktericom bila tek 7,8 % (od 14 emisija, glavnom aktericom u njih 7 je bila bivša premijerka Jadranka Kosor), a muškarac čak 31 % (ostatak je ipak rodno neutralan). Godinu kasnije se pojavljivanje žena čak srozalo (7,7 %, dok su muškarci glavnim akterima bili 33,1 %). Istraživanje je čak pokazalo i da se tonske izjave žena u analiziranim središnjim informativnim emisijama pojavljuju u samo 27 % (točnije, 2 h i 45 min), a nositeljice radnje su u prosjeku tek 5,3 %. Od ukupnog broja analiziranih priloga 1229 tek u 9 slučaja žena kao glavna akterica je bila prikazana u ulozi stručnjakinje za određena pitanja, dok su muškarci u istoj ulozi zastupljeni u 50 slučajeva. Nositeljice radnje su prikazane kao predstavnice institucija u tek poraznih 3,8 %. Također, najčešće su u unutarnjoj politici (dok su muškarci u svim sferama politike), a žene su potpuno nevidljive u temama o terorizmu, graditeljstvu, ratnim konfliktima, stočarstvu, religiji, umjetnosti, kulturnoj baštini te sportu; dok su najčešće u informativnim emisijama prikazane kao obične građanke, osobe iz svijeta i zabave, kriminalke, a tek onda političarke, što pokazuje, osim kvantitativne nadmašenosti, visoku razinu stereotipizacije. Da muškarci medijski dominiraju svugdje, ponovno je dokazano i u intervjuima, rekavši da od 12 intervjuiranih osoba, koliko ih je bilo u njenom uzorku, samo jedna je žena.

Analiza narativa pokazala je kako su žene još uvijek prikazane unutar stereotipnog i ukalupljenog modela, uglavnom kroz uvijek iste uloge i obrasce koji se već godinama koriste te stavljaju ženski rod u degradirajući položaj naspram muškom. Najčešće su prikazane kao političarke kojima se ne propušta naglasiti njihova ženska strana, kao da je jako neobično vidjeti ženu da se bavi tim poslom. Kroz priloge u kojima su žene glavne nositeljice radnje primjećuje se prisutnost emocija, bilo pozitivnih ili negativnih. Osim toga, zapažanje Magelssen i Sarnavke kako se žene neprestano prezentiraju u novinskim člancima u dnevnim novinama kroz uloge žrtve, hvaljene ili okrivljene, može se slobodno primijeniti i na televizijske priloge u središnjim informativnim emisijama.

Unatoč poraznim rezultatima, Svjetlana Knežević smatra da bi se kvantitativna i kvalitativna nadmašenost muškaraca snizila edukacijom i osviještenjem novinara i novinarki, urednika i urednica. No, ona naglašava i potrebu za podučavanjem medijskoj kulturi i rodnim ulogama već od nižih razreda osnovne škole kako bi djeca mogla samostalno i kritički pratiti što im televizija, radio, tiskovine i internetski portali serviraju te sami odabrati sadržaje koje će konzumirati, a koje će odbaciti. Edukacijom o medijima te rodu i spolu može se kreirati društvo u kojem je rodni identitet izbor, a ne prirodno uvjetovano stanje.

Sljedeći susret u Knjižari Matice Hrvatske nastavlja se predavanjem u travnju prezentiranjem radova Afera 'Indeks' – u središtu pozornosti medija i javnost Izvještavanje o manifestaciji 'Zagreb Pride' u hrvatskim dnevnim novinama 2002. – 2009.

Tagovi: hrvatska, mediji, rodna ravnopravnost, stereotipi

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM