Vijesti

05.06.2012. 11:11:28 - Ana Maria Kezerić

Specijalizirana pravobraniteljstva ostaju!

U mnogo pozitivnijem ozračju od prošlogodišnje javne rasprave, 4. lipnja 2012. u Centru za ljudska prava održala se ponovna javna rasprava o Nacrtu Zakona o Pučkom pravobranitelju. Moderator rasprave bio je Luka Mađerić, v.d. ravnatelj Ureda Vlade za ljudska prava, a panelisti/ce su bili/e Sandra Artuković Kunšt, zamjenica ministra pravosuđa, Maja Hasanbašić, voditeljica Odjela za programe i aktivnosti u Centru za ljudska prava, te Dejan Palić, zamjenik Pučkog pravobranitelja.

Kao podsjetnik, važno je napomenuti kako se javna rasprava o izmjeni Zakona o Pučkom pravobranitelju održala prije nepunih godinu dana. Zakonom se tražilo pripajanje specijalnih pravobraniteljstava (Pravobraniteljstva za djecu, Pravobraniteljstva za ravnopravnost spolova i Pravobraniteljstva za osobe s invaliditetom) i Centra za ljudska prava, instituciji Pučkog pravobranitelja. Unatoč čvrstom protivljenju većine, inzistiralo se na ovim prijedlozima, uz kvazi argumente poput uštede vremena, veće vidljivosti i promocije ureda Pravobraniteljstava, a uz česti naglasak na praksu pojedinih europskih zemalja koje su prihvatile praksu pripajanja. Bilo je to ustvari nametanje koncepcije od strane vladajućih, nedovoljno dobro razrađena koncepcija Zakona od strane radne skupine u koju nije bilo uključeno nijedno Pravobraniteljstvo, kao ni članovi/ce civilnog društva i akademske zajednice. Kako je to jučer naglasio Pučki pravobranitelj, Jurica Malčić, "začuđujuće je da ekipa na vlasti ide kontra onoga što je logično i za što je većina", no ipak je išla, na sreću ili pak nesreću pojedinaca, bezuspješno jer Zakon prema mišljenju Ustavnog suda nije dobio potrebnu većinu glasova zastupnika/ca Hrvatskog Sabora.

Na jučerašnjoj javnoj raspravi koja je protekla mirno i bez uzburkanih emocija, činilo se kako su svi zadovoljni novim Nacrtom Zakona. Sandra Artuković Kunšt naglasila je kako su građani i građanke prepoznali učinak i djelovanje pojedinačnih pravobranitelja, a kako ne vidi problema u onome što se prije naglašavalo kao problem, a to je tzv. dupliciranje djelatnosti od strane Pučkog i ostalih Pravobraniteljstava, naglasivši kako je u cilju zaštite ljudskih prava i ta činjenica dobrodošla. Ključni momenti koji su obilježili novi Nacrt Zakona su: veća ovlast Pučkog pravobranitelja (bez narušavanja neovisnosti sudova, Pučki prema novom Zakonu dobiva ovlast ići prema sudovima u dva slučaja, u slučaju zloupotrebe položaja i dugotrajnosti postupka), prema kojoj sada na neki način vrši nadzor nad trodiobom vlasti, osnivanje Savjeta, dodatnog tijela u koje će se imenovati osobe iz civilnog društva i akademske zajednice, a koje će biti kvalificirano za suradnju s Pučkim kroz diskusiju i zajedničke smjernice koje će biti u mogućnosti predlagati Pučkom, ali i kroz provođenje analitičkih istraživanja, formiranje baze podataka i slično. Također, odredbom o smjenjivanju Pučkog pravobranitelja, dodatno je ojačana njegova pozicija s obzirom da je prethodno mogao biti smijenjen bez pretjerano značajnih razloga. Još jedna novina je i ta da su premijer i ministri dužni primiti Pučkog pravobranitelja na njegov zahtjev, ukoliko za to postoji stvarna potreba, te sudjelovanje u radu saborskih tijela. Što se tiče suradnje Pučkog pravobranitelja s ostalim Pravobraniteljstvima, kako su se očitovali predstavnici specijaliziranih Pravobraniteljstava, njihova je međusobna suradnja i dosad bila neophodna i izrazito dobra, a prema Nacrtu Zakona, sada će biti formalizirana Sporazumom o međusobnoj suradnji. Odluka pak, o pripajanju Centra za ljudska prava instituciji Pučkog pravobranitelja ostala je u Nacrtu radne skupine i smatra se dobrim korakom prema boljoj vidljivosti i promicanju ljudskih prava. 

Panelisti/ce, ujedno i članovi/ce radne skupine koja je radila na Nacrtu izmjene Zakona o Pučkom pravobranitelju naglasili su kako je rad među članovima radne skupine bio vrlo korektan, profesionalan i participativan, te kako je tekst Nacrta i više nego napredan, i ono "što smo htjeli vidjet kad smo krenuli u akciju", naglasila je Sandra Artuković Kunšt.

O Nacrtu Zakona očitovali su se i Mila Jelavić, Pravobraniteljica za djecu, Goran Selanec, zamjenik Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i Branka Meić, savjetnica Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom. Sva tri očitovanja bila su pozitivna i u ozračju dobrodošlice Nacrtu izmjene Zakona. Kao što je sve troje naglasilo, iz fokusa bi definitivno ispale marginalizirane skupine poput žena, osoba s invaliditetom, djece, seksualnih manjina i drugih o kojima uredi posebnih Pravobraniteljstava i više nego brinu, redovito bivajući nagrađeni za predanost koju posvećuju svomu radu i postižući regionalne, ali i međunarodne uspjehe. "Mi stvarne razloge spajanja izrijekom nikad nismo ni dobili", naglasila je Mila Jelavić, uz dodatne napomene kolega o razlozima protivljenja spajanju, poput činjenice da bi se spajanjem suzila razina zaštite ljudskih prava, jer prethodno spomenute, marginalizirane skupine zahtijevaju specifične pristupe. "Mi stvarno mislimo da ravnopravnost spolova i problem diskriminacije, prvenstveno žena, a onda i seksualnih manjina ima svoju posebnu dinamiku i zavrjeđuje svoje antidiskriminacijsko tijelo koje zna kako postupati u pojedinim slučajevima", naglasio je Selanec, a podržala Branka Meić, kazavši kako bi se pripajanjem Pravobraniteljstava problemi osoba s invaliditetom "utopili u masi problema", što je dakako, nedopustivo.

Jedine zamjerke koje su upućene Nacrtu Zakona one su prekršajnih odredbi, budući da zakonom nisu predviđene stroge sankcije tijelima koje odbiju preporuku Pravobranitelja, kao i pitanje budžeta, no, kako je naglasila Sandra Artuković Kunšt, pitanje je to drugih zakonskih odredbi u čije će se promjene također uskoro krenuti.

"Moraš imati tolerantniji ton glasa", uputio je Luka Mađerić, predstojnik Ureda Vlade za ljudska prava, poruku Selanecu koji je zahtijevao odgovor na pitanje u svezi prekršajnih odredbi, očito nesvjestan kako je teško imati tolerantan ton glasa kad je u pitanju zaštita nečijih osnovnih prava i kada se ona dovode do ugroženosti, kako je to indirektno bilo omogućeno prethodnim Nacrtom Zakona.

Ipak, rasprava je završila kako je i počela, u mirnom ozračju, pola sata ranije, uz osmijehe na licima sudionika i nadu kako će nova "ekipa" na vlasti znati prepoznati kvalitetu Nacrta Zakona o Pučkom pravobranitelju u koji je radna skupina uložila ovoga puta, puno veći trud od prethodnog.

Tagovi: ljudska prava, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, pučki pravobranitelj, rodna ravnopravnost

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM