Vijesti

12.10.2012. 18:47:00

Udruge o prijedlogu Zakona o osobnom imenu i prijedlogu Zakona o državnim maticama

Povodom saborske rasprave o prijedlogu Zakona o osobnom imenu i prijedloga Zakona o državnim maticama oglasile su se udruge Kontra i Iskorak kako bi osvijestile i potaknule uvođenje zaštitnih mehanizama vezanih za pravo na privatnost transrodnih osoba. Izjavu prenosimo u cijelosti.


Danas Hrvatski sabor raspravlja o prijedlogu Zakona o osobnom imenu i prijedlogu Zakona o državnim maticama.

Udruge Kontra i Iskorak aktivno zagovaraju uvođenje zaštitnih mehanizama vezano za pravo na privatnost transrodnih osoba od 2009. godine. 

Zbog problema s kojima se transrodne osobe susreću prilikom promjene imena i spola na osobnim dokumentima, podnijele/-i smo prijedlog za ocjenu ustavnosti navedenih zakona, te izradile/-i prijedloge izmjena zakona koje je SDP kao oporbena stranka u dva navrata predlagao u Hrvatskom saboru 2009. i 2010. godine. 

Prijedlozima zakona koje je izradila radna skupina Ministarstva uprave rješava se dio problema koji su postojali ranije. Naime, uklonjena je procedura objave zahtjeva za promjenom imena na oglasnoj ploči općinskog organa uprave iz Zakona o osobnom imenu. Novi prijedlog Zakona o državnim maticama uključio je izmjenu koja propisuje da se na izvatku iz državnih matica ne iskazuju podaci o promjeni spola i promjeni osobnog imena, što omogućuje zaštitu privatnosti transrodnim osobama.

Međutim, nažalost najvažniji dio izmjena koji se tiče zaštite prava na privatnost transrodnih osoba, a koji je već bio predlagan u Hrvatskom saboru od strane SDP-a, nije usvojen. Radi se o tome da se kroz Zakon o državnim maticama propiše dostupnost postupka promjene osobnog imena i spola u dokumentima uz jasno definiranu odgovarajuću dokumentaciju kojom se dokazuje da se radi o transrodnoj osobi. 

Naime, trenutna je praksa takva da se promjena spola i imena na osobnim dokumentima ne dozvoljava osobama koje nisu prošle kroz kiruršku operaciju promjene spola. Takav postupak dovodi do kršenja prava na zaštitu privatnosti većine transrodnih osoba u Republici Hrvatskoj. 

Velik dio transrodnih osoba živi u drugom rodnom identitetu i imaju vanjska fizička obilježja drugog spola jer uzimaju propisanu hormonsku terapiju i/ili su obavile jednu ili više operacija i sl. Ta su vanjska obilježja različita od osobnog imena i od onog spola koji im je upisan u dokumentima (npr. osoba koja u rodnom listu ima upisano ime Marko i muški spol ima vanjska fizička obilježja žene). 

Za takve građane uopće ne postoji pravna mogućnost promjene upisa spola u dokumentima. S obzirom na očigledan nesklad između dokumenata i rodnog identiteta, takve se osobe dodatno i posebno provjeravaju pri svakom prijelazu državne granice, te od službenika granične policije dobivaju nalog da se bez odlaganja moraju uputiti na liječnički pregled u neki od kliničkih bolničkih centara radi provjere i identifikacije spola te radi pribavljanja potvrde o spolu. Takav postupak predstavlja grubo kršenje ljudskih prava jednog dijela građana.

Na kraju krajeva, ne tako mali broj transrodnih osoba, zbog učestalih i teških komplikacija koje nastaju kao posljedica operativnih zahvata promjene spola i hormonskih terapija, ne odluči se na cijeli operativni postupak, koji se sastoji od više operacija, nego se odluči provesti dio operacija ili u potpunosti odustaje od medicinskih zahvata. Upravo zbog specifičnosti, opsega i postoperativnih komplikacija nakon sveobuhvatnih operativnih zahvata, građani se obraćaju Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje radi odobrenja i financiranja operativnih zahvata u inozemstvu ili ih neovisno o tome obavljaju u inozemstvu.

Osim navedenog primjera, postoje specifične situacije o kojima posebno treba povesti računa – kad su transrodne osobe djeca. Djeci tada liječnik specijalist vrlo rano propisuje hormonalnu i drugu terapiju i na stalnom su psihijatrijskom tretmanu, no operativnom zahvatu ne pristupa se prije nastupa određene dobne zrelosti. Na taj način do nastupa punoljetnosti djeca žive u drugom rodnom identitetu i do osam godina. 

Stav je stručnjaka da za dobrobit djece treba obaviti promjenu oznake spola u rodnom listu jer se rodni list za djecu vrlo često koristi, a djeca su općenito gledajući osjetljiva kategorija pojedinaca, koja je u ovakvim situacijama dodatno izložena strahovitom pritisku kako od strane vršnjaka, tako i ostale okoline.

2010. godine Povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava, sačinio je izvješće o ljudskim pravima u odnosu na rodni identitet, u kojemu upućuje zemlje članice Vijeće Europe na potrebu zaštite specifičnih ljudskih prava koja se tiču rodnog identiteta. 

Izvješće Povjerenika je utemeljeno na brojnim međunarodnim dokumentima koje je Republika Hrvatska u obvezi poštivati, počevši od UN Konvencije o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, EU Direktiva koje implementiraju princip jednakog tretmana muškaraca i žena, do Yogyakarta Principa za primjenu ljudskih prava u odnosu na seksualnu orjentaciju i rodni identitet. 

U izvješću se navodi da je izražavanje rodnog identiteta jedno od ključnih aspekata prava na život. Prema izvješću Povjerenika, ljudska prava transrodnih osoba su dugo bila ignorirana i zanemarena premda se radi o problemima koji su ozbiljni i specifični za jednu grupu ljudi. Transrodne osobe često proživljavaju visok stupanj diskriminacije, netolerancije i često nasilja. Njihova osnovna ljudska prava su ugrožena, uključujući i pravo na život, pravo na integritet i pravo na zdravlje. Prava transrodnih osoba uključuju "pre-operativne" i "post-operativne" transeksualne osobe, ali i osobe koje izaberu da se ne podvrgavaju hormonalnim terapijama ili operativnim zahvatima. 
Napominjemo da smo za vrijeme izrade prijedloga navedenih zakona bile/-i u kontinuiranom kontaktu s radnom skupinom u Ministarstvu uprave. Za vrijeme izrade Zakona o osobnom imenu, predstavnica Ministarstva nas je u službenoj komunikaciji obavijestila da će se uvjeti za pokretanje postupka promjene imena i spola definirati u Zakonu o državnim maticama. Međutim, nakon što je izrađen prijedlog Zakona o državnim maticama, sada iste odgovorne osobe u Ministartsvu tvrde da će se to riješiti kroz neki drugi zakon ili pravilnik.

Nema potrebe za rješavanjem ovog problema kroz drugi zakon, a Ministarstvo zdravstva je već donijelo jedan pravilnik 2011. godine koji se tiče promjene imena i spola, ali taj pravilnik nije poboljšao situciju, već je samo zaustavio postupke promjene imena i spola koji su bili u tijeku.

Pitanja koji se tiču zaštite prava na privatnost ranjive skupina građana u vezi s promjenom podataka na osobnim dokumentima potrebno je rješavati kroz relevantne zakone, a ne pravilnike ministarstva koje nije resorno za ova pitanja.

Činjenica je da je SDP kao oporbena stranka već prepoznao ovaj problem i predlagao izmjene koje bi ga riješile u dva navrata u Hrvatskom saboru. Sada Vlada namjerno propušta predložiti izmjene koje u bi u potpunosti riješile problem zaštite prava na privatnost transrodnih osoba. 

Nažalost, možemo zaključiti samo da se radi o kompromisima s ljudskim pravima, koje Vlada radi na račun pripadnika jedne osobito ranjive društvene skupine. 

Zbog svega navedenog tražimo od Hrvatskog sabora da hitno usvoji izmjene Zakona o državnim maticama koji će omogućiti zaštitu ljudskih prava za sve transrodne osobe. 

Sanja Juras Edo Bulić
koordinatorica Lezbijske grupe Kontra koordinator Iskoraka

 

Tagovi: aktivizam, ministarstvo, prava, spol, spolna diskriminacija, transeksualne osobe, zakon

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM