Vijesti

18.11.2012. 12:05:49 - Iva Esterajher

Okrugli stol

Položaj istospolnih zajednica - novi pravni okvir

(Foto: Iva Esterajher)

Na inicijativu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova RH Višnje Ljubičić, a pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Velike Britanije u Zagrebu je 16. studenoga u hotelu Internacional, održan okrugli stol pod nazivom Položaj istospolnih zajednica - novi pravni okvir.

Na skupu su sudjelovali i profesori obiteljskog prava s pravnih fakulteta u Zagrebu, Rijeci i Osijeku (izlaganja prof. dr. sc. Maria Vinkovića, prof. dr.sc. Aleksandre Korać i prof. dr. sc. Sanje Barić); zatim Jagoda Botički, pomoćnica ministra uprave i voditeljica radne skupine za izradu nacrta zakona o istospolnim zajednicama; predstavnici nizozemske i francuske ambasade, Jasmin O'Connor - aktivistica za ljudska prava i članica britanske LGBT organizacije Stonewall te zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Goran Selanec.

Ovaj okrugli stol, uz pregršt informacija o društvenom položaju homoseksualnih zajednica diljem Europe, rezultirao je zanimljivom i iscrpnom raspravom i sukobom mišljenja oko pitanja treba li homoseksualnim parovima u Republici Hrvatskoj omogućiti stupanje u brak ili registrirano partnerstvo te dilemama oko mogućnosti da se istospolnim zajednicama zakonski odobri posvajanje djece.

Raspravu je otvorila Višnja Ljubičić ističući kao cilj novog zakonskog okvira unaprjeđenje položaja LGBT osoba koji je trenutno ograničen raznim diskriminacijskim preprekama. Postojeći zakonski okvir ne jamči istospolnim zajednicama (niti ostalim manjinama) zaštitu na koje Ustavom (i usvojenim konvencijama Europske Unije) imaju pravo. Novi set zakonskih normi i propisa trebao bi na odgovarajući način urediti društveni, obiteljski te imovinski status homoseksualnih parova koji je narušen problemima kao što su otvorena homofobija i nedostatak građanskog odgoja (primjerice u školskim se udžbenicima propagiraju stavovi o homoseksualnosti koji nisu dopustivi). Isto tako, statistička istraživanja u Hrvatskoj pokazala su kako 60 posto mladih smatra da homoseksualcima treba zabraniti javno istupanje dok jedna trećina ispitanika među mladima ne želi imati za prijatelja osobu homoseksualne orijentacije. Međutim, Hrvatska je, smatra pravobraniteljica, ipak pokazala ozbiljne namjere oko implementacije inicijativa za izjednačenje zakonskog položaja njenih građana.

Predstavnik francuske ambasade, britanska aktivistica Jasmin O'Connor i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, Višnja Ljubičić (Foto: Iva Esterajher)

Predstavnik francuske ambasade, britanska aktivistica Jasmin O'Connor i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, Višnja Ljubičić (Foto: Iva Esterajher)

Veleposlanik Velike Britanije u Hrvatskoj, David Arthur Slinn u kratkom je uvodnom obraćanju  istaknuo kako je politika zaštite ljudskih prava temelj demokratizacije svakog društva te da valja imati na umu kako ovdje nije riječ samo o terminološkim konceptima već obrascima ponašanja i mišljenja koji se usvajaju svakodnevno. Slinn se kratko osvrnuo i na dug proces implementacije zakona o registraciji partnerstva u Velikoj Britaniji (koji je predstavljen 2004. godine). Nijedna promjena normativnog okvira, drži Slinn, nije provediva bez prethodne edukacije građana. Promjene ovakvog tipa bivaju sporije prihvaćene u tradicionalnim društvima.

Jasmin O'Connor također je razmotrila proces usvajanja koncepta civil partnership-a u Velikoj Britaniji. Britanska aktivistica za prava homoseksualaca objasnila je zašto je termin 'partnerstvo' prikladniji od 'braka'. Naime, u britanskom društveno-političkom kontekstu aktivisti/ce za LGBT prava su (točno) pretpostavili da će lakše ostvariti cilj ako se opredijele za neutralniji terminološki koncept te izoliraju rizik da će ih njihovi oponenti optužiti za narušavanje tradicionalnog koncepta - institucije braka. Naravno, O'Connor se, kao i većina sugovornika/ca, složila da tzv. partnerstvo za homoseksualne parove ima jednaku emotivnu i pravnu težinu kao brak (tj. zajednica dvoje ljudi koji se vole i dijele imovinu). Isto tako, izlazak iz terminologije braka omogućio je isticanje ne-religijskog aspekta istospolne zajednice i time izolirao potencijalne prijepore s Crkvom. O'Connor zaključuje svoje izlaganje osvrtom na posljedice koje je usvajanje zakonske inicijative civil partnership-a ostavilo na britansko društvo; prvo valja istaknuti promjenu javne percepcije homoseksualnosti na koju se do tada gledalo kao na nemoralno ponašanje. U Velikoj Britaniji se također bilježio velik broj slučajeva diskriminacije osoba homoseksualne orijentacije (od primjera obiteljskog neprihvaćanja gdje se osobama onemogućavalo prisustvovanje na sprovodima svojih partnera, teškoća dokazivanja zajedničkog života pred zakonom do ismijavanja djece s homoseksualnim roditeljima u školama). Međutim, dulji niz godina pokretanja antidiskriminacijskih mjera i promjene zakonskog okvira ipak je rezultiralo promjenom javnog mnijenja (tu možemo spomenuti jednu zgodnu digresiju - 83 posto ljudi u Velikoj Britaniji nema ništa protiv da kraljevski par rodi gay nasljednika).

Jagoda Botički, pomoćnica Ministra uprave Republike Hrvatske (Foto: Iva Esterajher)

Jagoda Botički, pomoćnica Ministra uprave Republike Hrvatske (Foto: Iva Esterajher)

Nadalje, izaslanici nizozemske i francuske ambasade ukratko su ukazali na položaj istospolnih zajednica u svojim matičnim državama. U Nizozemskoj je, primjerice, zabilježen velik napredak oko poboljšanja položaja LGBT osoba i to prvenstveno zahvaljujući djelovanju LGBT udruge COC (inače najstarijoj LGBT organizaciji na svijetu koja je osnovana još 1946.). Čak 90 posto nizozemskog stanovništva, prema istraživanjima javnog mnijenja, prihvaća homoseksualnost kao normalan način života i ponašanja iako je nasilje prema osobama istospolne orijentacije prisutno na ulicama (premda u manjoj mjeri u odnosu na druge europske zemlje). U Francuskoj je ozakonjenje istospolnih zajednica (zakon predstavljen 1999.) dugo bilo predmetom spora između zagovornika te opcije i crkvenih redova te desnih političkih opcija. U obje spomenute zemlje homoseksualnim parovima dopušteno je posvajanje djece iz matičnih zemalja (ali ne i inozemstva).

Izlaganje Jagode Botički, voditeljice radne skupine za izradu nacrta zakona o istospolnim zajednicama, bilo je fokusirano na iznošenje ciljeva kojima bi spomenuti nacrt zakona trebao doprinijeti - tj. adekvatnijoj pravnoj zaštiti istospolnih zajednica, usklađivanju hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU te u konačnici, ostvarenju pune jednakosti LGBT osoba na području obiteljskog, imovinskog i građanskog prava. 

(Foto: Iva Esterajher)

(Foto: Iva Esterajher)

Ova rasprava, naravno, nije prošla bez polemike, posebice kada se za riječ javila nekolicina profesorica i profesora s katedre za obiteljsko pravo među kojima valja istaknuti profesoricu Irenu Majstorović koja upozorava da na razini EU ne postoji niti jedan dokument koji bi implicitno nalagao zemljama članicama da dopuste sklapanje istospolnih brakova ili posvajanje djece. Profesorica Dunja Krabar navela je, s druge strane, pitanje uređenja obiteljskih odnosa kao temelj uređenja svakog društva (uz vrlo spornu konstataciju da su "civilizacije propale kad su propale i obitelji") te istaknula kako pri usvajanju novih zakona valja uzeti u obzir tradiciju i kulturu svake pojedine zemlje te osjetljiva pitanja poput ozakonjenja istospolnih zajednica prepustiti građanima na referendumu. Sanja Juras iz udruge Kontra reagirala je na spomenute teze odgovorom s kojim bi se većina liberalno orijentiranih građana mogla složiti - pitanja ljudskih prava nisu i ne smiju biti predmetom referenduma čime bi se većini dala mogućnost odluke treba li manjina biti lišena nekog (ljudskog i građanskog) prava!

(Foto: Iva Esterajher)

(Foto: Iva Esterajher)

Održavanje ovog skupa svakako je doprinijelo kvalitetnijem informiranju hrvatske javnosti o položaju istospolnih zajednica u europskim zemljama, međutim ponuđena pravna rješenja statusa istospolnih zajednica (izjednačavanje s izvanbračnim zajednicama, registriranje partnerstva, sklapanje braka), s obzirom na specifičnosti nacionalno-političkog konteksta teško su primjenjiva s obzirom na jak antagonizam spram ideje da se homoseksualne zajednice na etičkoj i pravnoj razini izjednače s heteroseksualnim. Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Goran Selanec u svojem je izlaganju istaknuo da na razini zakonodavstva EU ne postoji jedinstven model definiranja tko ulazi u opseg obitelji i na tragu toga možemo zaključiti kako kreiranje te implementacija novog zakonskog okvira kojim bi se poboljšao položaj istospolnih zajednica ipak u velikoj mjeri ovisi o nacionalnom zakonodavstvu, tj. volji političkih aktera i aktera iz civilnog društva da se poduzmu oštrije antidiskriminacijske mjere. Što se tiče same mogućnosti sklapanja istospolnih brakova i posvojenja djece to za sada u Hrvatskoj, sudeći po reakcijama javnosti, nije previše izgledno.


Tagovi: diskriminacija, istospolni brak, lgbt obitelj, lgbt prava, posvajanje djece, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, zakon

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM