Vijesti

09.01.2013. 10:01:24 - poslovni.hr

Kad rate kredita truju život

Kriza bolno podsjeća na to da je brak ekonomska zajednica

Suprug i ja stalno se svađamo i prepiremo, rata kredita truje nam život. Vezani smo jedan uz drugog. Čak se ne možemo ni rastati. Kako otići od partnera s kojim se ne slažete kad imate kredit? Što će on s kreditom? Da se netko od nas dvoje ubije, što bi onaj drugi s kreditom? Što bi djeca s kreditom? Odakle bi ga plaćali?

"Pomozite nam da dignemo glave iznad vode, da ne završimo na omči, u duševnoj bolnici, rasturenih života i uništenih brakova". Jedan je to od apela Udruzi Franak koji je zabilježila Petra Rodik, sociologinja s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dok je istraživala ljudske sudbine uništene kreditima u švicarskim francima, objavljene u Crnoj knjizi.Samo je to jedna u nizu teških ljudskih priča zbog kojih trpi cijela obitelj, koja nema ni snage ni novca okončati lošu vezu, odnosno rastati se. Osim na BDP, nezaposlenost, kredite u švicarcima..., kriza itekako djeluje na društvo, a par iz Crne knjige dokaz je kako je u krizi i rastava luksuz. To su odavno shvatili Španjolci, u čijoj je zemlji zbog ekonomske krize zabilježen zanimljiv trend: broj rastava je u padu. Opća nesigurnost, nezaposlenost, neimaština i drugi ekonomski razlozi ljude su zadržali u braku. Makar i lošem. U Hrvatskoj je situacija dosad bila obrnuta. Iako broj rastava iz godine u godinu raste, stručnjaci upozoravaju na to da bi vrlo brzo i Hrvati i Hrvatice mogli shvatiti da je brak (i) ekonomska zajednica i da je bolje kraj krize dočekati uz bračnog druga umjesto u samačkoj sjeti. Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, u prvih deset mjeseci prošle godine okončano je 4367 brakova, a pokazatelji za cijelu godinu bit će poznati za nekoliko tjedana. U usporedbi s istim razdobljem 2011. godine razvela su se 333 para više.

Presudili im švicarci
Potvrđuje to i Petra Rodik. U Crnoj knjizi ćešće su sudbine onih koji su breme rate kredita završili razvodom. "Supruga i ja se rastajemo, sve se srušilo. Da ne bude zabune, nije kredit tomu krivac, ali mogu sa odgovornošću reći da je u velikoj mjeri utjecao na to", svjedočio je jedan čovjek u Crnoj knjizi. I takvih je primjera sve više. U krizi je logično da broj rastava stagnira, ističe dr. Josip Obradović, sveučilišni profesor i autor knjige "Psihologija braka i obitelji". Bolje je živjeti s dvije plaće, te preživjeti ako jedan od supružnika ostane bez posla, kaže on, ali statistika ga demantira."Kao jedino logično objašnjenje zašto Hrvatska ne prati europske trendove kada je stopa rastava posrijedi, vidim činjenicu da je u Hrvatskoj drastično manje rastava nego u europskim zemljama. U Njemačkoj, Austriji, Francuskoj, pa i susjednoj Mađarskoj, rastavom završi gotovo svaki drugi brak, a u nas svaki četvrti. No, činjenica jest, to je i znanstveno dokazano, da bilo kakva društvena kriza razara brak.To su dokazala istraživanja u Rumunjskoj, Poljskoj i Češkoj, gdje je ekonomska tranzicija utjecala na povećanu stopu rastava. No, s druge strane, iskustvo iz ratnih godina pokazalo je da i mi reagiramo na krizu. Tada je, naime, stopa rastava bila u padu", kaže dr. Obradović napominjući kako će biti zanimljivo pratiti trendove u idućim godinama. Hrvati i Hrvatice, dodaje, u svemu prate europske trendove, ali sa zakašnjenjem od nekoliko godina, pa će biti zanimljivo vidjeti hoće li biti ikakvih promjena. Prema njegovu mišljenju, itekako je izgledna stagnacija, pa čak i pad stope rastava.

Jeftinije nego vani
"Ekonomska kriza u Hrvatskoj utječe samo na raspad onih brakova koji ni prije nisu valjali. Za rastavom posežu ljudi koji su očajni i koji više ne žele i ne mogu trpjeti nezdrave odnose. No, takvih je u Hrvatskoj još uvijek vrlo malo u odnosu na druge zemlje. Kod nas ljudi, posebice neobrazovane žene, ostaju u razarajućim brakovima iz straha od neovisnosti, ali i zbog onoga što će okolina reći. U Hrvatskoj je i dalje sramota reći da si razveden. S obzirom na takvu platformu odnosa, obrnuti trend ne začuđuje", ističe Dafinka Večerina, zagrebačka odvjetnica. No, napominje pritom kako je cijena rastava u Hrvatskoj daleko niža, i do sedam puta, nego u drugim državama, tako da velik broj hrvatskih državljana koji žive izvan domovine dolazi ovdje okončati svoju bračnu zajednicu. Iako njihov broj ne može utjecati na porast rastava, svakako je znakovit."U Hrvatskoj tužba ili odgovor na tužbu za razvod stoji 2500 kuna, konzultacije stoje 500 kuna, a sudska pristojba iznosi 200 kuna", ističe Večerina.

Glava obitelji bez posla
Nadeždu Čačinović, profesoricu filozofije i feministkinju, povećana stopa rastava braka u krizi u Hrvatskoj ne čudi. Mi smo, dodaje, duboko partijahalna zemlja, u kojoj glava obitelji, a to je najčešće otac, nakon gubitka posla gubi svoju ulogu glavnog hranitelja obitelji, što rezultira neispunjenošću i gubitkom samopouzdanja koje se itekako reflektira na obitelj. "U takvim okolnostima razoreni je brak prije pravilo nego iznimka", zaključila je Čačinović.

Odustaju i nakon 25 godina

Sve više razvrgavanja 'starih' brakova

U prvih deset mjeseci prošle godine u Hrvatskoj je rastavom okončano 4367 brakova, oko 13 posto više nego u istom razdoblju 2011., pokazuju podaci DZS-a. U 2011. godini u Hrvatskoj su brak okončala 5662 para, 604 više nego godinu dana ranije. Zanimljivo je da je rastava najviše među bračnim parovima koji su u braku 25 i više godina, a krizna bi mogla biti i faza između 10. i 14. godine braka. Brakovi se najčešće razvrgavaju u Gradu Zagrebu, Primorsko-goranskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Najmanje ih je u Ličko-senjskoj, tek 27.

Tagovi: brak, ekonomija, financije, krediti, kriza, nezaposlenost, udruga franak

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM