Vijesti

24.04.2013. 13:21:43 - sezamweb.net

Istraživanje o mladima u Hrvatskoj

Seksualnost mladih u vremenu krize

Institut za društvena istraživanja objavio je istraživačku studiju "Mladi u vremenu krize" autorica Vlaste Ilišin, Dejane Bouillet, Anje Gvozdanović i Dunje Potočnik. Cilj istraživanja bio je ustanoviti i analizirati stavove i obrasce ponašanja mladih u suvremenom hrvatskom društvu, a istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 1500 ispitanika/ica u dobi od 14 do 27 godina iz cijele zemlje.

Jedan dio istraživanja odnosio se na partnerske odnose te seksualnost i reproduktivno zdravlje zdravlje mladih. Prema mišljenju mladih, poželjna prosječna dob za sklapanje braka za žene je 27, a za muškarce 30 godina. Mladi drže da je dobar temelj za brak postojanje zajedničkih interesa i kompatibilnosti u crtama osobnosti, pri čemu u bračnoj zajednici očekuju visok stupanj odgovornosti partnera, kako u međusobnim odnosima, tako i u odnosu prema zajedničkom potomstvu. No, ipak je oko dvije petine mladih pri izboru bračnih partnera/ica spremno povinovati se tradicijskim pritiscima o potrebi pripadanja istoj vjerskoj zajednici ili dobivanja suglasnosti obitelji.

Preko polovice mladih ne propagira uzdržavanje od seksualnih odnosa i tri petine ih je seksualno aktivno. Samo trećina redovito koristi kontracepciju iako ih istodobno dvije petine drži da bi pobačaj trebalo zabraniti ili strogo ograničiti samo na medicinski opravdane slučajeve. Ovakvi nalazi upozoravaju na manjkavosti u pripremljenosti mladih za odgovorno seksualno ponašanje. U ispitivanom uzorku seksualno je aktivno više od 60% mladih, a među njima je 43% onih koji su imali seksualne odnose s više partnera/ica. Ipak, na seksualni život mladih utječu sva analizirana sociodemografska obilježja, posebice dob, socioprofesionalni status i obrazovanje. Seksualna iskustva s više partnera/ica češće imaju mladi starije dobi, zaposleni i nezaposleni, i mladi višeg obrazovanja. Uz to, u ovoj skupini također nalazimo relativno više muškaraca čiji su očevi višeg obrazovanja,  te mladih iz manjih gradova.

Kontracepciju redovito koristi tek trećina mladih. Svi ostali oblici seksualnih odnosa, osim u slučaju mladih koji žele postati roditelji (a takvih je u uzorku manje od 10%), u pogledu zaštite reproduktivnog zdravlja imaju obilježja rizika. Kontracepciju nešto češće koriste žene, mladi višeg obrazovnog statusa, učenici/e i studenti/ce, mlađe dobi čiji su očevi stekli više obrazovanje. Vidljivo je, da na korištenje kontracepcije najviše utjecaja ima njihov stupanj obrazovanja. Rezultati ovog i drugih istraživanja posredno ukazuju na opravdanost i potrebu uvođenja zdravstvenog odgoja u hrvatski sustav odgoja i obrazovanja.


Prema rezultatima ovog istraživanja, moguće je zaključiti da se najmanje 20% mladih, prakticiranjem seksualnih odnosa bez zaštite, izravno izlaže različitim rizicima, među kojima je i rizik preranog roditeljstva. U tom je smislu zanimljivo analizirati njihovo mišljenje o pobačaju te o uzdržavanju od seksualnih odnosa. Zabranu pobačaja podupire nešto više od dvije petine mladihdok više od polovice njih ne zagovara uzdržavanje od seksualnih odnosa. Stavimo li ove pokazatelje u kontekst učestalosti prakticiranja seksualnih odnosa u populaciji mladih koji je popraćen nedostatnim korištenjem kontracepcije, uočava se da među mladima u Hrvatskoj postoji određen nesrazmjer između deklariranih stavova i stvarnog ponašanja. Navedeno je vjerojatno posljedica svojevrsne zbunjenosti mladih zbog proklamiranih stavova crkvenih zajednica (osobito Katoličke crkve kao većinske u Hrvatskoj) i njihovih seksualnih potreba koje se javljaju znatno prije no što su spremni sklapati bračne zajednice.

Što se tiče stavova o pobačaju, zabranu pobačaja češće podržavaju zaposleni i nezaposleni ispitanici/e nižeg obrazovnog statusa i mlađe životne dobi (do 22 godine). Tome treba dodati nalaze o nešto češćem podupiranju pobačaja od strane ispitanika muškog spola i mladih iz najurbaniziranijih sredina.

Mišljenje mladih o uzdržavanju od seksualnih odnosa govori da vrline uzdržavanja od seksualnih odnosa češće ističu mladi nižeg obrazovnog statusa, mlađe dobi, koji se još uvijek nalaze u procesu školovanja, a žive u ruralnim sredinama. S druge strane, mišljenje o zastarjelosti takvih stavova znatno češće nalazimo u populaciji mladih koji su školovanje završili ili studiraju, starije su životne dobi i žive u urbanim sredinama.

Zaključno, odgovorniji odnos mladih prema zaštiti reproduktivnog zdravlja najviše povezan s njihovim obrazovanjem i sazrijevanjem. Istodobno, tradicionalnije vrijednosne orijentacije pridonose drugačijem seksualnom ponašanju (u mlađoj životnoj dobi je to uzdržavanje od seksualnih odnosa, a u starijoj ambivalentan odnos spram neželjenih posljedica seksualnih odnosa).

 Unatoč razmjerno visokom vrednovanju tolerantnosti, mladi su se pokazali prilično netolerantnima, osobito spram homoseksualnih osoba te nekih etničkih skupina. Što se tiče prihvaćanja homoseksualnosti, rezultati upućuju na zaključak da su mladi u tom smislu snažno diferencirani, pri čemu je podjednak broj onih kojima su homoseksualne osobe prihvatljive (31.7%), onih koji su u tom smislu neodlučni (31.7%) i onih kojima je homoseksualnost još uvijek neprihvatljiva (36.6%). Pritom je homoseksualnost prihvatljivija ženama, mladima s akademskim obrazovanjem, čiji su očevi stekli viši stupanj obrazovanja, starije su dobi i iz većih gradova. Prema tome, i socijalni profil mladih koji ne prihvaćaju homoseksualnost upućuje na zaključak da je obrazovanje ono koje njihove stavove usmjerava prema većoj toleranciji i prihvaćanju različitosti, kao što ih  usmjerava i prema odgovornijem seksualnom ponašanju.

Tagovi: hrvatska, istraživanje, kontracepcija, mladi, pobačaj, reproduktivno zdravlje, seksualnost

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM