Vijesti

25.04.2013. 01:39:13 - Tea Stipan

Četvrta Roza hipnoza

Održana tribina "Život u transu"

(Foto: Booksa)

U srijedu, 24. travnja, u Književnom klubu Booksa održana je četvrta Roza hipnoza, ciklus tribina koje je pokrenulo Udruženje Zagreb Pride, s financijskom podrškom Veleposlanstva SAD-a. Tribina se bavila pitanjem transrodnosti i trans* identiteta, teme koja je dosad bila zanemarena u javnosti, a donekle i u samoj LGBT zajednici. U okviru tribine gošće su se dotaknule pitanja predrasuda s kojima se suočavaju trans* osobe, usporedbe rodnog i trans* identiteta, ali i pitanja samog definiranja transrodnosti i trans* identiteta. 

Na tribini su sudjelovali  Ante Prša, član Organizacijskog odbor Povorke ponosa Zagreb Pridea 2013., Ari Kajtezović, supredsjednik udruge Trans Aid Croatia te Saša Iris Pavan i Morana Biljaković, članice udruge Trans Aid Croatia. Tribinu je moderirao Nikola Zdunić.

Gošće su tribinu otvorile svojim viđenjem transrodnosti, pa je Kajtezović napomenuo da smo svi na neki način transrodni, što ponajviše ima veze sa stereotipima koji se vežu uz predodžbu žene, odnosno muškarca, zbog čega oni koji se ne uklapaju u društveno zadan okvir žene/muškarca upadaju u područje transrodnosti." Kada govorimo o transrodnosti, glavno pitanje koje se postavlja jest je li ono što nam je dodijeljeno rođenjem ispravno za nas osobno", dodao je Kajtezović. Također, napomenuo je kako je naše određenje sebe, ali i drugih, kulturno i društveno definirano, s čime se složio i Prša, napomenuvši da je za njega pojam transrodnosti vezan uz sve ono što nema direktno veze sa spolom. Na njih se nadovezala Iris, koja je istaknula da na poimanje transrodnosti, kao i na poimanje roda, znatno utječe patrijarhalno okruženje.

Na pitanje je li rodni identitet uvjetovan društveno, biološki ili je to individualna odluka, gošće su se jednoglasno složile da se u većini slučajeva radi o sva tri faktora u kombinaciji. Biljaković je istaknula kako je od presudne važnosti kako će se osoba definirati to hoće li se sva tri područja preklopiti i hoće li imati isti utjecaj na poimanje samog/same sebe. "Tu se najčešće ne radi samo o jednom ili o drugom, fizičkim katakteristikama ili društvenim okruženjem, već se uzima sve u obzir", rekao je Kajtezović.

Kada se radi o broju transrodnih identiteta, nema nekih strogo definiranih kategorija u koje se trans osobe moraju smjestiti. Prša je spomenuo kako se tu radi o individualnoj odluci o kojoj svaka osoba odlučuje za sebe te da se svatko može pronaći u nekom drugom identitetu, u čemu je upravo i čar transrodnosti. S njim se složila i Biljaković, koja je istaknula da "trans identiteta ima koliko i samih identitea, a podjele služe da bi sami sebi pomogli u određivanju, više nego da bi postavili neke jasne granice između pojedinih identiteta". Nadovezujući se to, gošće su se složile kako bi uvođenje rodno neutralne zamjenice znatno olakšalo identifikaciju svakog/svake osobno, što je i Kajtezović potvrdio svojim primjerom, spomenuvši da je prije na razne načine nastojao izbjegavati uporabu zamjenica u govoru.

Iako mnogi ne vide razliku između seksualne orijentacije i rodnog identiteta, Kajtezović naglašava da razlika postoji i da te dvije stvari ne moraju nužno biti jedna uz drugu vezane. Biljaković se s njim složila, usporedivši to s religijskom identifikacijom i političkom orijentacijom – religiozna osoba će u većini slučajeva imati desnije svjetonazore od nereligiozne, ali to nužno ne mora biti tako.

Gošće su se osvrnule i na jednu od najvećih poteškoća kada se radi o transrodnosti, a to je tranzicija, odnosno promjena spola. Kajtezović je istaknuo kako se tu ponajviše radi o prilagodbi spola sebi i onome kako se osobno osjećamo, te da se takve promjene ne događaju od danas do sutra, već da je to dugotrajan proces. Što se tiče promjene spola operacijom, takva opcija u Zagrebu (još) ne postoji, na raspolaganju je trenutno samo hormonska terapija, dok je u Beogradu otvorena privatna klinika koja se kompletno bavi promjenom spola.

Biljaković je napomenula da u Hrvatskoj ne postoji liječnički tim koji bi obuhvatio sve aspekte tog procesa i da najviše treba raditi na senzibilizaciji liječničkog osoblja koje nije educirano i ne zna kako se ponašati u takvim situacijama, što često rezultira traumatičnim iskustvima za osobe koje traže njihovu pomoć. Iris se nadovezala da je podrška stručnog osoblja od izuzetne važnosti u takvim trenucima jer mnogi dolaze zbunjeni i trebaju pomoć pri usmjeravanju.

Na pitanje jesu li doživjeli transfobne ispade, Prša je odgovorio da mu se to dogodilo više puta te da je većina napada usmjerena prema tome što je, uz transrodni identitet, i gej. Biljaković je napomenula da transfobija i homofobija ne moraju nužno biti povezane te da mnogi ljudi jedno prihvate bez problema, no drugo ne mogu. Prša je istaknuo kako se s transfobijom često susretao u LGBT zajednici, uz kritike da "oni zapravo samo žele biti strejt", za što kaže da apsolutno nije istina.

Kada se radi o tranziciji F2M i M2F, gošće su se složile da se na F2M tranziciju gleda mnogo blagonaklonije nego na M2F, što je opet povezano s patrijarhalnim društvom u kojem se demaskulinizacija promatra kao nešto strašno, dok je pozicija žene nanovo omalovažavana jer, kako je Iris ironično rekla, "pa tko bi još htio biti žena?"

Zadnje pitanje koje se pokrenulo na tribini bili su zakoni u Hrvatskoj koji se tiču trans osoba. Kajtezović je napomenuo kako postoji pravilnik koji bi trebalo regulirati promjenu spola, ali da u praksi ne funkcionira. U okviru Trans Aida pokrenute su inicijative o prilagodbama zakona, kako bi trans osobe mogle dobiti novi rodni list s novim podacima te kako bi se i bez promjene spola operacijom mogao pravno omogućiti život u drugom rodnom identitetu.

Na pitanje iz publike o tome što misle o percepciji trans osoba u popularnoj kulturi, Iris je istaknula kako je svaka promocija dobra, ali da je javnost još uvijek prezatvorena i opterećena okvirima i definicijama. Na nju se nadovezala Biljaković naglasivši da se premalo pažnje posvećuje osobi individualno te da je prezentacija transrodnosti u medijima prepovršna. Ipak, situacija se s vremenom polako mijenja na bolje, a najvažnije je da se tome počelo otvorenije govoriti.

Gošće su tribinu zaključili naglašavanjem potrebe za edukacijom jer ljudi zbog neznanja imaju krivu predodžbu o transrodnosti i transrodnim identitetima, u čemu nastoji pomoći i Trans Aid svojom grupom podrške. Pritom je bitno okružiti se ljudima koji im tu podršku daju, povezati se s drugim trans* osobama i distancirati se od negativnih reakcija okoline. I prije svega, postati siguran u sebe i svoj identitet jer smo sami sebi na kraju najvažnija podrška.

Tagovi: booksa, hrvatska, lgbt zajednica, ljudska prava, rodni identiteti, trans, trans aid hrvatska, zagreb, zagreb pride

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM