Vijesti

03.10.2013. 17:40:06 - Ela Naranđa

napustite restrikcije slobodnog kretanja žena

Izravno iz Europskog parlamenta: O pravima žena u Saudijskoj Arabiji

Danas je u Europskom parlamentu zasjedao odbor Women's Rights and Gender Equality (Prava žena i rodna ravnopravnost), a među mnogim temama bilo je i izvješće odbora o Saudijskoj Arabiji, odnosima te zemlje s EU i uloge na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi. Kao gost je došao i ambasador Saudijske Arabije.

Odbor je u svome izvješću zaključio da se žene u Saudijskoj Arabiji i dalje suočavaju s raznim oblicima diskriminacije i segregacije u privatnom i javnom životu, te moraju imati dopuštenje muškog skrbnika za većinu osnovnih životnih odluka.

Unatoč tome, odbor ohrabruje obaveze koje je Saudijska Arabija preuzela na sebe, a odnose se na davanje prava glasa ženama i mogućnost kandidiranja na izborima 2015. godine, nominiranje žena u Shura vijeće (savjetodavno tijelo kralja), uvođenje zakona za zaštitu žena, djece i radnika od zlostavljanja, davanje dozvola ženama da se bave pravom... Odbor pozdravlja i odluku da se djevojčicama u privatnim školama dozvoli bavljenje sportom, ali izražava žaljenje što se isto ne dopušta djevojčicama u javnim školama.

Poziva se saudijska vlada da napusti restrikcije slobodnog kretanja žena. Posebno se to odnosi na vožnju automobila, prava na zaposlenje, pravnu osobnost i reprezentaciju u pravosudnim procesima. Vlasti se pozivaju i na borbu protiv brakova na silu i brakova u ranoj dobi.

Naglašava se da iako saudijske žene čine 57 posto studenata koji završe fakultete, samo 18 posto žena starijih od 15 godina je zaposleno, što je jedna od najporaznijih statistika na svijetu. Osim toga, problem su i zlostavljanja ženskih migrantskih radnica koje uglavnom rade u domaćinstvima.

Odbor je za kraj podsjetio saudijske vlasti da su potpisnica Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije protiv žena, te Konvencije o pravima djece. Saudijska Arabija je jedna od vodećih zemalja u islamskom i arapskom svijetu, stoga bi trebala iskoristiti svoj utjecaj za promicanje integriteta, dostojanstvo i temeljna prava i slobode žena i djevojaka.

Izvještaj je upotpunila i Regina Bastos, zastupnica Europskog parlamenta iz Portugala, koja se osvrnula na ekonomske aspekte koje stvaraju rodni jaz u Saudijskoj Arabiji. Rekla je kako su ženska prava podčinjena pravima muškaraca, a nejednakost nije samo rodne prirode, već i ekonomske i socijalne. Bastos također podupire polagane promjene koje zemlja čini, poput mogućnosti da žene postanu članice lokalnih vijeća na izborima 2015. godine.

Saudijski ambasador se obratio odboru sa svojim viđenjem iznesenih problema, te stanja žena u zemlji. Na žalost, već u početnom obraćanju parlamentu nije mario za stereotipe, te je zaključio u neukusnoj šali kako se osjeća uplašenim u prostoriji punoj žena, što će utjecati na kvalitetu njegovog govora.

Rekao je da je Saudijska Arabija mlada zemlja – postoji samo 83 godine, te je podsjetio da je jedna od osnivačica UN-a i jedna od stvarateljica Deklaracije o ljudskim pravima. Svjestan je, kaže, da što god zemlja napravi neće zadovoljiti ovaj odbor, čime je totalno banalizirao sve probleme koje žene u Saudijskoj Arabiji imaju. No objasnio je da mu je jasno zašto odbor nije zadovoljan jer i sam je otac dvije djevojčice.

Kao napredak u borbi za prava žena i rodnu ravnopravnost istaknuo je osnivanje dva nova tijela: Službene komisije ljudskih prava kojom upravlja direktno kralj, te Nacionalno društvo ljudskih prava koje se brine za to da žene budu jednake muškarcima. Iz njegove perspektive, muškarci će za 10 godina prestati tražiti svoja prava, jer žene su sve jače i jače.

Navodi kako su 1961. u Saudijskoj Arabiji studirale samo četiri djevojke, a danas je broj studentica i studenata gotovo 1:1. Očekuje kako će za 10 godina zemlja imati 60 posto ženskih studentica.

Regina Bastos je pokušala dati pomirljivi odgovor na riječi ambasadora, te je ocijenila pozitivnim samu činjenicu da je on došao na odbor što je korak ka pomirenju razlike u mišljenjima. Još je jednom pozdravila reforme koje zemlja čini i istaknula kako će EU i dalje pomno pratiti razvoj događaja.

Potpredsjednica odbora Edite Estrela, Portugalka koja je i predsjedavala današnjim zasjedanjem, nije kao Bastos štedjela ambasadora. Prvo se osvrnula na njegovu pošalicu s objašnjenjem kako u odboru sjede i muškarci, te su isti prisutni u dvorani (on nije bio jedini), sam predsjednik odbora je Mikael Gustaffson iz Švedske. Odbor ima i više muškaraca nego koliko ih je bilo prisutno, no u isto vrijeme je zasjedalo više odbora, stoga su neki bili odsutni. Ispričala je svoje iskustvo o posjetu Saudijskoj Arabiji prije 20 godina, te se nada da je zemlja doista od tada napredovala, kako to ambasador tvrdi. U to vrijeme, nije postojao koncept roda ni rodne ravnopravnosti u zemlji, morala je nositi veo koji ju je cijelu prekrivao, nisu postojale vize za žene, a ona je uspjela ući u zemlju samo zato što je njen suprug imao diplomatski status. Dobila je papire za ulazak preko njega te se je, tvrdi, osjećala kao njegov ukras. Postojale su mnogobrojne restrikcije za žene, tako na primjer nije mogla sama hodati ulicama, već samo u pratnji muškarca, nije mogla voziti auto... Zaključila je kako je napredak zasigurno postignut. Obećavajuće je već to što je ambasador došao na odbor, no nije sigurna koliki taj napredak doista jest. EU i Saudijska Arabija trebaju raditi zajedno na poboljšavanju prava žena u zemlji, ali i svijetu.

Ambasador je imao potrebu odgovoriti na njene riječi, time da je njeno iskustvo opet banalizirao. "Seeing is believing" (vidjeti je vjerovati), rekao je, "Gospođo Estrela ovim Vas putem pozivam u Saudijsku Arabiju, cijeli odbor je dobrodošao. Posjetite nas i pogledajte ogroman razvitak i razvoj koji smo postigli. Imamo i žene ministrice, žene u vijećima, žene posvuda!"

Bastos je imala čast zaključiti raspravu prije glasanja, te je pružila još neke osvrte odbora o problemima žena u Europi i svijetu. Smatra da su europski fondovi jako bitni, a mogu imati još veću ulogu u regijama gdje se diskriminira žene. Jednaka plaća za oba spola je integrirana još u Rimske ugovore 1997., a u posljednjih nekoliko desetljeća broj zaposlenih žena se povećao za 98 posto, te danas čine 60 posto aktivne radne populacije. Nasilje nad ženama nije samo fizičko i mentalno, već je ono i ekonomsko. Treba preispitati ulogu žena, zaštiti njihovih prava, promovirati edukaciju žena, pristup tržištu rada, te ih učiniti svjesnima njihovih prava na pristup javnom životu. U tome mogu pomoći lideri/ce Europske unije koji/e trebaju promovirati jednakost i istaknuti ulogu žena u Europskoj uniji i svijetu.

Tagovi: diskriminacija, eu, europa, europski parlament, politika, pravo žena, rodna ravnopravnost, saudijska arabija, svijet, ženska ljudska prava

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM