Vijesti

09.12.2013. 11:20:27 - Iva Zelić

Panel na 'Ženskoj platformi +2'

Ekonomska sigurnost žrtava nasilja

(Foto: M.K.)

U sklopu konferencije "Ženska platforma +2" održan je panel na temu ekonomske sigurnosti žena nakon izlaska iz nasilja. Na njemu su govorile Fani Bugarin Šoljan iz Centra za građanske inicijative Poreč, Ksenija Klasnić s filozofskog fakulteta Zagreb, Maja Zuber Vucinić iz Koraka Karlovac, mr. Sandra Batlak , savjetnica u Ministarstvu mladih i socijalne politike te Dubravka Marušić, načelnica Sektora za socijalnu politiku i politike za djecu, mlade i obitelj.

Nasilje nad ženama društveni je problem koji zahtjeva neprestan angažman. Veoma dobar oblik kontrole obiteljskog nasilja je ekonomsko nasilje. Stoga, ne čudi da je najveći problem žena koje su doživjele nasilje njihova financijska situacija i ekonomska (ne)sigurnost. Neke od žrtava nasilja iz tog razloga ne prijavljuju nasilje i ostaju živjeti u njemu, a druge ukoliko odluče izaći iz kruga nasilja nerijetko se suočavaju s financijskim teškoćama.

 Istraživanje "Ekonomsko nasilje nad ženama u intimnim vezama" koje je prezentirala Ksenija Klasnić pokušalo je objasniti  kakva je situacija žena žrtva nasilja. Ono je bilo regionalnog karaktera te je uključivalo kvalitativno i kvantitativno istraživanje. Žene koje su doživjele nasilje često su nezaposlene pa financijski ovise o muškarcu ili se nalaze u situaciji da su samo one u obitelji zaposlene te svoj novac troše na potrebe djece te potrebe ili dugove muškarca s kojim stanuju. Često se događa da stanuju u nekretninama koje nisu njihove. One 'pripadaju' muškarcu s kojim su u vezi ili njegovoj obitelji pa to dodatno komplicira položaj žene koja je doživjela ili doživljava nasilje. Ako i odluče napustiti nasilnika, često nemaju prostor za stanovanje i/ili imaju djecu i način na koji ih muškarac kažnjava je neplaćanje alimentacije.

Kvantitativno istraživanje provedeno na uzorku od 601 ispitanice u Hrvatskoj i pokazalo je kako veoma malo žena ekonomsko nasilje uopće prepoznaje kao oblik nasilja. Također, potvrdilo je rezultate dobivene kvalitativnim istraživanjem. Žrtve nasilja najčešće nemaju nikakva primanja ili su ona ispod 3 tisuće kuna te su niže ili srednje obrazovane. Gotovo 30% ispitanica barem je jednom doživjelo neki oblik ekonomskog nasilja, 17%  ispitanica onemogućavana je ekonomska neovisnost uzrokovanjem problema na poslu, sprječavanjem redovitog odlaska na posao ili sprječavanjem napredovanja, a čak 24% ispitanica nasilje je doživjelo i nakon prekida veze. Povezanost oblika zajednice u kojoj žive i nasilja nije dokazana.

Iz Centra za građanske inicijative Poreč naglašeno je kako je uz ekonomsku nestabilnost žene problematično što se ne ulaže dovoljno u reintegraciju i resocijalizaciju žrtve nasilja u društvo. Skloništa u kojima one mogu boraviti do godine dana ne raspolažu dovoljnim sredstvima za rad te nije uspostavljena mreža između skloništa. Rješenje vide u strategiji umrežavanja i kvalitetnog razvoja koju moraju zajednički donijeti organizacije civilnog društva i lokalne, regionalne i nacionalne vlasti. Ekonomski moment naglasili su i u Koraku Karlovac čijih je 85% štićenica nezaposleno. Posao je vrlo teško naći zbog ekonomske situacije, ali i zbog toga što žene ili nisu dovoljno kvalificirane ili ih poslodavci ne žele zaposliti. Stoga, smatraju važnim tečajeve koji pomažu ženama da lakše nađu posao. Na taj način možda je moguće prebroditi konstantnu stigmatizaciju žrtava nasilja. Također, djeci treba omogući odlazak u vrtić, no to otežavaju nedovoljni kapaciteti. Ipak,  Zuber Vucinić je istaknula kako u Karlovcu postoji volja lokalnih vrtića pa ponekad naprave ustupak i prime djecu čije su majke žrtve nasilja.

Mr. Sandra Batlak informirala je okupljene da je u tijeku izmjena protokola o postupanju prema žrtvama nasilja kako bi intervencija bila što efikasnija. Ministarstvo ulaže napore, naglasila je, u rješavanje problema pa je 2010. godine osnovan nacionalni tim i regionalni timovi zaduženi za obiteljsko nasilje. U sklopu te inicijative održana su četiri seminara na kojima su informirani i educirani službenici koji bi trebali raditi i koji rade sa žrtvama nasilja. Također naglasila je da ministarstvo financira 17 centara za žene žrtve nasilja. Demantirala je opasku predstavnica udruga kako financijska naknada iznosi samo 2 milijuna kuna te naglasila kako tome treba pribrojiti i 4, 5 milijuna glavarine. Dubravka Marušić informirala je nazočne kako je u pripremi novo ustrojstvo sektora koji će imati tri uprave, prva je zadužena za strategiju i zakonodavstvo, druga za provedbu politika, a treća za proračun. Na taj način, smatra, ovaj problem bi mogao biti efikasnije riješen.  

U raspravi koja je uslijedila Ministarstvo je upućena kritika da su njihove metode nedovoljno efikasne te da izvještaji timova koje su uspostavili nisu dostupni široj javnosti. Uz to, naglašena je nužnost ulaganja u istraživanja kojih je nedovoljno. Predstavnice civilnih udruga apelirale su da se što prije započne proces ratifikacije europske Konvencije o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja kako bi taj važan dokument što prije stupio na snagu.

Problem resocijalizacije i reintegracije možda je i najveći problem s kojim se uz ekonomsku nestabilnost žrtve nasilja susreću. U skladu s time Ministarstvo je priupitano zašto žene žrtve nasilja nisu na popisu slučajeva kojima je potrebno dodijeliti stanove kako bi im se normalan povratak u društvo omogućio. Odgovoreno je kako je to posao Ministarstva za regionalni razvoj. Tako je za pitanjima čije je rješavanje složeno opet upotrjebljena dobra stara taktika šetanja papira iz jednog ureda u drugi i njegovo vraćanje na početak. Kako se on ne bi vratio na početak nužna je veća efikasnost i suradnja svih sektora koji se problemom bave. 

Tagovi: centar za građanske inicijative poreč, ekonomska sigurnost, hrvatska, nasilje nad ženama, zagreb, ženska platforma 2

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM