Vijesti

10.12.2013. 09:34:04 - Ela Naran餫

Izvje规e Eduarda Kukana

Izvje规e o stanju ljudskih prava u svijetu i politika EU

 Sjede鎖 tjedan na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu raspravljat 鎒 se o izvje规u Eduarda Kukana o stanju ljudskih prava u svijetu i politici Europske unije o tom pitanju.

 U Izvje规u Kukan obja筺java kako su tranzicijski procesi u svijetu nametnuli Europskoj uniji izazove u podr綼vanju ostvarivanja ljudskih prava i demokracije u svijetu. EU stoga mora izbalansirati prilagodljivost odgovora s vjernim i trajnim vrijednostima.

Zbog ustanaka u arapskom svijetu EU je po鑕la preispitivati svoju vanjsku politiku,a nakon revizije pro筶ih politika odlu鑙la se u budu鎛osti koristiti pristupom "vi筫 za vi筫" - tim se pristupom podrazumijeva ve鎍 integracija i vi筫 novca u zamjenu za vi筫 reformi. Pristup je uklju鑕n i u obnovljenu Europsku politiku susjedstva.

Iako je EU u 2012. Primila Nobelovu nagradu za doprinos u promicanju mira i pomirenja, demokracije i ljudskih prava u Europi, tu borba ne staje - Europski parlament je u svojim rezolucijama o pro筶om godi筺jem izvje规u i reviziji strategije EU o ljudskim pravima istaknuo potrebu za promjenom vlastite prakse kako bi se ljudska prava stavila u sredi箃e njegovih aktivnosti i donijele hitne rezolucije u svezi s demokracijom, ljudskim pravima i vladavinom prava.

Istra緄vanja Eurobarometra u 2012. godini pokazala su da su ljudska prava i dalje najva緉ija stanovnicima/cama EU i kako ih je va緉o podr綼vati zbog kredibiliteta vanjske politike EU. Ljudska prava treba postaviti u sredi箃e odnosa EU s tre鎖m dr綼vama i strate筴im partnerima. Politika EU o ljudskim pravima mora biti uskla餰na s obvezama koje proizlaze iz Ugovora kako bi se izbjeglo postojanje dvostrukih standarda u vanjskim politikama. Pritom je klju鑞a uloga civilnog dru箃va.

Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta je ve podr綼o ovo izvje规e i podr綼va praksu uvo餰nja pravno obvezuju鎖h odredbi o ljudskim pravima u me饀narodne sporazume EU te smatra da bi ove odredbe trebali sadr綼vati svi sektorijalni trgovinski sporazumi. Nagla筧va da Parlament mo緀 uskratiti svoj pristanak za potpisivanje me饀narodnih sporazuma kada dolazi do ozbiljne povrede ljudskih prava, kao 箃o se dogodilo u slu鑑jevima zaklju鑙vanja Sporazuma o partnerstvu i suradnji (SPS) s Turkmenistanom ili tekstilnog protokola u okviru Sporazuma o partnerstvu i suradnji izme饀 EU-a i Uzbekistana.

Odbor isti鑕 da Europska unija mora pru緄ti sveobuhvatnu podr筴u zemljama koje su se rije筰le autoritativnih re緄ma i trenuta鑞o se nalaze u postupku prijelaza na demokraciju. Potrebne su reforme policije, vojske i sudstva u tim zemljama. Smatra da su vanjski financijski instrumenti Europske unije va綼n alat za promicanje i za箃itu vrijednosti EU-a u inozemstvu. Osim toga treba pru緄ti podr筴u aktivnom i neovisnom civilnom dru箃vu diljem svijeta na politi鑛oj i financijskoj razini kroz Europski instrument za demokraciju i ljudska prava (EIDHR).

Postupak pro筰renja EU mo緀 se koristiti kao sredstvo za poticanje demokratizacije i ja鑑nje za箃ite ljudskih prava. Vladavina prava je okosnica pro筰renja EU. Po箃ovanje prava manjina predstavlja jedan od klju鑞ih izazova Komisijine strategije 筰renja za razdoblje od 2012. do 2013. godine.

Odbor tako餰r 綼li 箃o se zajednica Roma nalazi u posebno nepovoljnom polo綼ju na podru鑚u Zapadnog Balkana i osu饀je op鎍 negativna dru箃vena stajali箃a prema ranjivim skupinama kao 箃o su zajednice LGBT i osobe s invaliditetom, 箃o predstavlja u鑕stali problem u mnogim dr綼vama koje su zahva鎒ne pro筰renjem.

Odbor izra綼va i zabrinutost zbog manjka demokracije, vladavine prava, temeljnih sloboda i izostanka po箃ovanja ljudskih prava u Bjelorusiji, kao i krize u Siriji i upotrebe prekomjerne sile. Negativna pojava je i selektivno pravosu餰 u isto鑞im susjednim zemljama poput Ukrajine. Podupire uspostavu politi鑛og dijaloga, koji predstavlja osnovni preduvjet za nastavak procesa tranzicije u Egiptu. Osu饀je kr筫nje ljudskih prava u sukobima u Siriji, Maliju, Sjevernoafri鑛oj Republici – pogubljenja, silovanja, mu鑕nja, zlostavljanja, proizvoljna uhi鎒nja. Postoji i zabrinutost zbog usvajanja nedavnih represivnih zakona i njihove proizvoljne provedbe od strane ruskih vlasti. EU prati stanje ljudskih prava u Kini te se pozivaju sve 鑜anice na sudjelovanje. Stanje ljudskih prava se pogor筧lo u Iranu i Sjevernoj Koreji. EU se jednoglasno protivi smrtnoj kazni i osu饀je 鑙njenicu da je Bjelorusija ostala posljednja zemlja na europskom kontinentu koja je odlu鑙la zadr綼ti smrtnu kaznu.

Tranzicijska pravda i izazov uspostave mira nu緉i su poslije obustave sukoba. Na one zemlje u kojima su ostali nedovr筫ni procesi tranzicije treba utjecati kako bi se nastavile reforme tamo gdje su stale. EU bi trebala uvesti u鑙nkovite politi鑛e sankcije prema svim re緄mima u kojima su civili povrgnuti represivnim metodama. Potrebno je i poja鑑ti napore u provedbi revidirane strategije za provedbu Smjernica EU o djeci u oru綼nim sukobima. Pozdravlja pokretanje u 2012. godini nove financijske linije za pru綼nje potpore djeci koja su zahva鎒na sukobima putem humanitarne pomo鎖, koja osigurava pristup obrazovanju u hitnim slu鑑jevima.

Odbor skre鎒 pozornost na uklju鑙vanje zlo鑙na na spolnoj osnovi i zlo鑙na seksualnog nasilja u Rimski statut - ti se 鑙novi sada smatraju ratnim zlo鑙nom, zlo鑙nom protiv 鑟vje鑞osti odnosno konstitutivnim 鑙nom u pogledu genocida ili mu鑕nja.

Poziva na ciljanu kampanju o pravima djece s posebnim naglaskom na nasilje nad djecom te se raduje u鑙nkovitoj provedbi integrirane strategije EU-a za sprje鑑vanje trgovine ljudima, koja se odnosi na razdoblje od 2012. do 2016. godine, a u kojoj se navodi da je dje鑚i rad osnovni uzrok trgovine ljudima.

Na ovo izvje规e svoje je mi筶jenje dao i Odbor za prava 緀na i rodnu ravnopravnost Europskog parlamenta. Taj odbor isti鑕 da bi promoviranje 緀nskih prava trebao biti krucijalni dio dijaloga o ljudskim pravima koje EU provodi s tre鎖m zemljama. Komisija treba napraviti pitanje 緀nskih prava centralnim za pristupanje zemalja u EU. Specijalni predstavnik ljudskih prava kojeg je EU delegirala bi trebao obra鎍ti posebnu pozornost na prava 緀na.

Odbor poziva se zemlje 鑜anice na potpisivanje Konvencije o sprje鑑vanju i borbi protiv nasilja nad 緀nama. Nagla筧va se va緉ost kampanja za osvje规ivanje u sredinama gdje se kr筫 prava 緀na.

EU treba 箃o hitnije pove鎍ti napore u borbi protiv "gendercide", odnosno ubijanja 緀nske novoro餰n鑑di i preferiranje mu筴e djece.

Treba tako餰r poduprijeti sudjelovanje 緀na u politici i ekonomiji, procesima izgradnje mira, demokratskim tranzicijama i rezolucijama konflikata, promicati aktivnost 緀na u malom i srednjem poduzetni箃vu, poljoprivredi i projektima ruralnog razvoja i ohrabrivati tre鎒 zemlje da misle o pravima 緀na kada rade zakone.

Preporuka Odbora je da 緀nska prava budu sastavni dio Milenijskih razvojnih ciljeva nakon 2015., a posebno se to odnosi na seksualna i reproduktivna prava. Odbor, naime, smatra da se i dalje ne posve鎢je dovoljna pa緉ja seksualnim i reproduktivnim pravima 緀na. Treba se osigurati da ICPD+20 (International Conference on Population and Development) dobro sagleda sve aspekte vezane za potpuno u緄vanje seksualnih i reproduktivnih prava te da se reafirmira sna綼n progresivan pristup istima u skladu sa standardima me饀narodnih ljudskih prava.

 

Iz Europskog parlamenta pi筫 Ela Naran餫

萳anak je nastao u okviru projekta Europske mogu鎛osti za ruralne 緀ne koji provodi CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istra緄vanje u partnerstvu s Udrugom 緀na Hera, Prostorom rodne i medijske kulture K-zona i Radijom Kaj. Projekt financira Europska Unija u okviru IPA INFO 2012. Mi筶jenja i stavovi izneseni u ovom 鑜anku ne izra綼vaju mi筶jenje i stavove Europske unije.

Tagovi: eduard kukan, eu, europska unija, europski parlament, hrvatska, ljudska prava, smrtna kazna, svijet, 緀nska seksualna i reproduktivna prava

Vezani 鑜anci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM