Vijesti

14.01.2014. 10:12:45 - Andreja Žapčić / Gong (Libela)

zabrinjavajući rezultati

Nakon ovakvih rezultata, građanski odgoj i obrazovanje itekako su nam potrebni!

Građanski odgoj i obrazovanje

Građanski odgoj i obrazovanje

Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja, usprkos nedostacima, počeo je mijenjati školu u smjeru demokratske zajednice odlučivanja i daljnje napore treba nastavkom koordinirane suradnje organizacija civilnoga društva i državnih institucija uključujući škole i roditelje usmjeriti u njegovo sustavno uvođenje u školski program kako bi hrvatski građani i građanke doista bili građani i građanke, a ne poslušni podanici i podanice, istaknuto je konferenciji Znam, razmišljam, sudjelujem održanoj u Vukovaru u organizaciji Mreže mladih Hrvatske, Centra za mirovne studije i GONG-a.

Ljudska prava vjernika određuje Biblija - misli to čak trećina učenika/ca sedmih i osmih razreda, a tek četvrtina njih zna da se ljudska prava u demokratskoj državi štite Ustavom.

Iza opisa Vlast je u zemlji u rukama jedne osobe koja vlada uz pomoć policije i tajnih službi. Građani/ke potvrđuju svoju ljubav i vjernost vođi tako što pjevaju pjesme njemu u čast - samo je 39 posto učenika/ca prepoznalo diktaturu dok gotovo jedna trećina učenika/ca vidi u tom opisu demokratsku vlast.

26 posto učenika/ca misli da je uloga građanina/ki da poštuje odluke vlade, a njih 54 posto učenika/ca misli da je građanin/ka osoba koja živi u gradu. Čak pola ispitanih smatra kako se prava građanina/ki štite - vladinim uredom za ljudska prava

Ovi su zabrinjavajući rezultati dio finalnog istraživanja među učenicima/ama četvrtog razreda i viših razreda osnovne škole te prvoga i drugog razreda srednje škole, ukupno 12 škola u kojima je eksperimentalno provođen program građanskog odgoja i obrazovanja.

Građansko obrazovanje trebalo bi biti među prioritetima

"Nakon ovog istraživanja više nitko u Hrvatskoj ne može reći kako je građanski odgoj i obrazovanje nepotreban", zaključila je predstavljajući rezultate istraživanja provedenog unutar  projekta Novo doba ljudskih prava i demokracije u školama Vedrana Spajić-Vrkaš iz Istraživačko-obrazovnog centra za ljudska prava i demokratsko građanstvo zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. Istaknula je pritom da je 'u nekim aspektima provedba kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja zakazala, i to ponajviše u komponenti politike i prava, odnosno na pitanjima što je građanin, što je demokracija, kako funkcionira vlast i drugo'.

Naime, od 104 ispitana učenika/ca četvrtog razreda osnovne škole samo je njih šest točno odgovorilo na pitanje: Što znači da je netko građanin/ka?, dok svaki četvrti/a učenik/ca završnih razreda osnovne škole građanstvo definira kao brigu za osobne interese. Vjerojatno zbog toga što im nedostaje znanja o tome kako demokratsku vlast izabiru i smjenjuju građani/ke na temelju praćenja i vrednovanja njezina djelovanja, tek 14 posto učenika/ca sedmih i osmih razreda zna da je najvažnija uloga građana/ina u demokratskoj državi nadziranje djelovanja vlasti.

Međutim, ipak ohrabruje da znatna većina njih smatra da je kroz građanski odgoj i obrazovanje naučila misliti svojom glavom. Naime, svaki/a peti/a učenik/ca četvrtog razreda osnovnih škola koji su eksperimentalno imali građanski odgoj kaže da je zahvaljujući njemu poboljšao sliku o sebi i odnose s drugima, a svaki deseti osobni je napredak objasnio stjecanjem novih znanja i vještina.

Da nema mjesta iščuđavanju nad ovakvim rezultatima, Spajić-Vrkaš  smatra jer ima na umu i to kako su nastavnici/e i profesori/ce pripremani prije početka provedbe građanskog obrazovanja. Gledano brojkama, samo je 10 posto nastavnika/ca i profesora/ica na fakultetima dobilo obrazovanje iz područja građanskog odgoja ili mirovnog obrazovanja, dok se jedna trećina nastavnika/ca usavršavala bez ičije pomoći, a stručno i organizirano usvršavanje je prošlo 40 posto nastavnika/ca.

Četvrt stoljeća bez sustavnog obrazovanja građana/ki - pogled u zrcalo

"Činjenica da naši/e učenici/e najslabije znaju što je građanin/ka i što je demokracija te kako funkcionira vlast,  jasno pokazuje da u gotovo četvrt stoljeća samostalnosti hrvatske države nikome nije palo na pamet da građane/ke, kad su već građani/ke, nauči koja su njihova prava i odgovornosti, i to je sramotno jer glavnog dionika promjena nismo ništa naučili", poručila je Spajić-Vrkaš.

Premda su ga razočarali, rezultati istraživanja nisu iznenadili ni Vinka Filipovića, ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje: "Razina građanskog odgoja i obrazovanja naših učenika/ca ne može biti ništa drugačija i bolja od razine u hrvatskom društvu koje zrcale. Ne zabrinjava toliko što učenici/e ne poznaju osnovne pojmove što je građanin/ka i demokracija, nego više to što naši mladi u temeljnim vrednotama, poput tolerancije i uvažavanja mišljenja drugih i tuđih vrednota, nisu na razini na kojoj bi trebali biti kao građani suvremene demokratske države".

On je ustvrdio da će u prosincu imenovano Povjerenstvo za izradu programa građanskog odgoja i obrazovanja, temeljem dosad uočenih nedostataka, do kraja ožujka dopuniti program kako bi ga se od iduće školske godine moglo redovito primjenjivao u školama.

"Da demokraciju nije dovoljno samo uvesti u institucije države i društva, već građane treba naučiti kako da budu građani/ke u demokratskom društvu i vrijednostima liberalne demokracije koju bismo svi zajedno željeli živjeti", poručila je i Sandra Pernar, predstavnica Vladina Ureda za udruge.

"Politička kultura u Hrvatskoj je na nezavidnoj razini, a preduvjet njezina podizanja je sustavno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u školski program", dodala je.

Zajedno za mlade kao aktivne građane/ke - budućnost Hrvatske

Mirela Travar, glavna tajnica Mreže mladih Hrvatske, i Lovorka Bačić iz Centra za mirovne studije, podsjetile su na dugogodišnje napore organizacija civilnoga društva u smjeru sustavnog uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja u školski program. Međutim, rezultati su nakon 15 godina u posljednje dvije konačno postali daleko vidljiviji zahvaljujući koordiniranim naporima različitih sudionika s kojima treba nastaviti i dalje.

"Ne smijemo stati, ovo je tek početak novih napora i ključ uspjeha za kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja je, čini mi se, multisektorski pristup organizacija civilnoga društva i agencija i ministarstava. Ne smijemo zaboraviti niti na naše nastavnike i nastavnice jer oni trebaju podršku u radu i prenošenju poruka učenicima i učenicama. Prvi smo korak napravili – prepoznali važnosti građanskog obrazovanja, a sada valja vizionarski osmisliti način njegova kvalitetnog uvođenja pri čemu su važna i financijska sredstva", istaknula je Travar i podsjetila na mogućnosti u vidu Europskog socijalnog fonda.

"Uvjerena sam da ovakva suradnja svih predstavlja značajan sinergijski potencijal koji će omogućiti uvođenje GOO-a u škole u što će Ministarstvo obrazovanja uložiti maksimalni napor kako bi učenici/e dalje razvijali svoje građanske kompetencije", poručila je Ankica Nježić, pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta, a njezin kolega Darko Tot najavio je da će Ministarstvo javnu raspravu provesti od 1. travnja do 1. svibnja te je plan program objaviti do 30. lipnja.

Različitosti kao bogatstvo i prilika za učenje

U sklopu Novog doba ljudskih prava i demokracije u školama napravljen je te predstavljen i Katalog programa neformalnog obrazovanja koji na jednom mjestu daje pregled radionica, treninga, seminara, predavanja i drugih obrazovnih programa koje provode organizacije civilnog društva iz različitih tematika: društvene, ljudsko-pravne, političke, kulturalne, gospodarske i ekološke.

Kao primjere dobre prakse, ali uključujući i poteškoće s kojima se susreću u svojem radu, svoja iskustva u poučavanju o interkulturalnosti i pravima manjina kao dio popratnog programa Vukovarskih dana mira – mirne reintegracije Vukovara predstavili su Nansen dijalog centar, Mađarski kulturni centar, Srpsko narodno vijeće te Luna - udruga romskog prijateljstva.

Emina Bužinkić iz Documente istaknula je važnost promicanja interkulturalnosti te učenja o vlastitoj i dugim kulturama kao i o različitim kulturnim utjecajima na zavičaj. Naime, kako su kroz svoja izlaganja na različite načine istaknuli sudionici konferencije, manjine su dio hrvatskog kulturnog prostora i identiteta, a njihova integracija nije jednosmjeran proces, nego svi trebamo raditi na tome da se ona dogodi, imajući na umu njihovo očuvanje i toliko toga što možemo međusobno jedni od drugih naučiti.

Tagovi: cms, demokracija, gong, građanin, građanka, građanski odgoj i obrazovanje, građansko društvo, hrvatska, informiranje, kurikulum, ministarstvo obrazovanja, mmh, odlučivanje, osnovna škola, razmišljam, rezultati, srednja škola, sudjelujem, učenici, znam, znanje

Vezani članci:

Facebook komentari

Prikaži stare komentare (1)

Stari komentari

rogo:
A gdje se može vidjeti kako projekt komentiraju nastavnici i učenici koji u njima sudjeluju? Rado bih vidjela i njihovu stranu priče, što oni misle što treba drukčije napraviti...
21.01.2014. 20:57

Stup srama

Iz drugih medija

AEM