Vijesti

04.02.2014. 10:05:49 - Dolores Marčetić

Press konferencija u klubu MaMa

Amandmani na prijedlog Obiteljskog zakona

U Klubu MaMa održana je konferencija za medije u organizaciji Autonomne ženske kuće Zagreb i Ženske Mreže Hrvatska u svrhu predstavljanja izrađenih amandmana na novi obiteljski zakon koji je proizašao kao produkt znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu sa ženama. O višestrukoj diskriminaciju u prijedlogu obiteljskog zakona koji je u proceduri u Hrvatskom saboru govorile su Rada Borić iz Centra za ženske studije, pravnica iz Autonomne ženske kuće Sanja Bezbradica Jelavić i Mirjana Kučer iz ženske udruge Domine Split.

"Ženska mreža Hrvatske je izgradila amandmane u koje je ugradila svoje dugogodišnje iskustvo rada sa ženama. Dakle ovo je rezultat naših spoznaja, zaključaka i iskustava na svakodnevnoj razini. Ženske organizacije ovom konferencijom za medije još jedanput upozoravaju da je u novom obiteljskom zakonu apsolutno nužno izjednačiti status bračne i izvanbračne zajednice. Podsjećamo da zakon o ravnopravnosti spolova zabranjuje diskriminaciju temeljem bračnog statusa te zahtijevamo da se i obiteljski zakon uskladi sa svim temeljnim pravnim aktima", rekla je Mirjana Kučer.

Predloženi amandmani sa strane Autonomne ženske kuće i Ženske mreže bore se protiv diskriminacije izvanbračne zajednice, te pitanjima koje nije uredio zakon, a odnose se na posvojenje djeteta, te poreznog sustava o čemu je u nastavku više govorila Sanja Bezbradica Jelavić. Autonomna ženska kuća je tijekom izrade obiteljskog zakona upozoravala na neka loša rješenja u nastanku zakona, te predlagale dopune i izmjene tijekom javne rasprave u ljeto 2013. godine. Radna skupina je određene prijedloge Autonomne ženske kuće uvažila, i obiteljski zakon u tom smislu doradila, no ostalo je vrlo važno područje nacrta obiteljskog zakona koje diskriminatorno rješava određena pitanja u svakodnevnom životu što su zapravo temelji na kojima trebaju počivati naši zakoni i biti u skladu s Ustavom i međunarodnim ugovorima koji vezuju Republiku Hrvatsku, te s presudama Europskog suda za ljudska prava što je propušteno ugraditi u nacrt obiteljskog zakona.

Odvjetnica Bezbradica Jelavić kao prvu i osnovnu primjedbu navodi pitanje posvojenja djeteta. Naime, zakonske odredbe omogućuju posvajanje djeteta samo bračnim partnerima ili pojedinačnoj osobi, a o takvom zakonu koji diskriminatorno prilazi izvanbračnim zajednicama upozorile su i razne udruge, te druga stručna javnost. Radna skupina se na takav prijedlog očitovala riječima kako građani slobodno odabiru formu obiteljske zajednice u kojoj će živjeti i da pristaju na pravne učinke svog odabira. Stručnjacima je jasno da ovakva argumentacija nema pravnu logiku, niti razumnog cilja, jer je Europski sud za ljudska prava rekao što je obitelj. Jednako piše i Ustav u nekim jamstvima koji se tiču pravne zaštite.

"Nelogično je dati mogućnost posvajanja djeteta pojedinačnoj osobi, smatrajući tu jedinku obitelji što je apsolutno ispravno da se razumijemo, ali u isto vrijeme ne dati takvo pravo izvanbračnim partnerima, samo radi toga što svoje partnerstvo nisu formalno registrirali. Ja mislim da se svi možemo složiti da je sadržaj bitan. Sadržaj čini naše živote suštinski životima. Forma je također nešto što je bitno u pravu, ali nije presudno. Kada govorimo o ljudskim pravima, sadržaj je bitan. Ovdje konkretno, u prijedlogu obiteljskog zakona će doći do povrede ljudskih prava izvanbračnih partnera što je dodatno opasno s obzirom na činjenicu da je cijeli obiteljski zakon utemeljen između ostalog prvenstveno na zaštiti djetetove dobrobiti", zaključila je Sanja Bezbradica Jelavić.

Odvjetnica je objasnila da je fokus na djetetovu dobrobit dobar fokus, ali da se postavlja retoričko pitanje kako se zaštićuje djetetova dobrobit ako postoji potencijalno izvrsni kandidati za posvojenje djeteta koje je u sustavu domske skrbi, a ne mogu posvojiti to dijete zato što ovaj zakon to ne omogućuje i isključivo zbog razloga što nisu stali pred matičara ili neko drugo adekvatno mjesto i registrirali svoju bračnu zajednicu koja traje, koja je kvalitetna... Za to zapravo nema razloga, niti se  logički može objasniti. Takvih primjera ima u praksi i takvi građani žive među nama, i bez obzira na koje odredbe i konvencije se pozivaju još uvijek ne mogu ostvariti svoje ljudsko pravo.

Daljnji propust koji je napravljen je onaj koji se tiče imovinsko-pravnih pitanja, odnosno vrlo konkretno područja porezne sfere. Premda se na prvi pogled ne čini bitno, u svakodnevnom životu građani imaju velikih problema kod rješavanja poreznog statusa kada su u pitanju izvanbračni partneri. Ovdje se osim diskriminacije s obzirom na izvanbračnu zajednice, događa i posredna diskriminacija žena s obzirom na tradicijska rješenja koja su presudna u većini partnera, a to je da imovina glasi na muškog partnera koji onda prenosi na ženu za koju nastaje porezna obveza koju ona ne može podmiriti bez posljedica za svoju egzistenciju.

"Ono što je značajno oko diskriminacije i stoji u Ustavu je da ne smije uz sve druge diskriminacije biti diskriminatorno u odnosu na bračni status. Ono što kao feministkinje osjećamo, i ono što nas smeta je upravo ova ideja: da nas se tjera u bračnu zajednicu, onu legalnu bilo crkvenu ili kod matičara. Ovo je neka vrsta i institucionalnog nasilja. Kako smo onda slobodni građani ako nas diskriminiraju po pitanju upravo naših izbora?", zaključila je Rada Borić.

U diskusiju se uključila i Neva Tolle iz Autonomne ženske kuće Zagreb, naglašavajući kako se u ovom slučaju ne postavlja pitanje kvalitete, jer za bračnu zajednicu nitko ne postavlja pitanja da li je to kvalitetna ili nekvalitetna zajednica. Postavlja se naprosto jedno ljudsko pitanje: želimo li živjeti u braku ili želimo živjeti sa svojim dečkom ili partnerom idućih 50 godina u izvanbračnoj vezi. To je pitanje naše osobne odluke.

"Apsolutno je nepravično oporezivati takvu imovinu. Ovo predstavlja jedan vrlo ozbiljan stambeno materijalni i ekonomski aspekt ljudskih života, a trend u našem društvu je zapravo da se sve više živi u vanbračnim zajednicama, a sve manje se odlazi matičaru", dodala je Neva Tolle.

Na istu misao nadovezala se Mirjana Kučer rekavši kako jedna država koja reklamira socijalnu jednakost i pravednost, i koja ravnopravnost stavlja kao bazu demokracije ne može sebi dozvoliti zanemarivanje stvaranja preduvjeta za ravnopravnost u privatnoj sferi. Sve navedeno nas vodi do samo jednog zaključka: u odnosu na izvanbračnu zajednicu potrebno je u Obiteljski zakon uvrstiti nediskriminatorne odredbe kojima će se ostvariti pravo na jednako postupanje u različitim aspektima života, po uzoru na bračnu zajednicu.

Tagovi: amandmani, autonomna ženska kuća, bračna i izvanbračna zajednica, diskriminacija, hrvatska, ljudska prava, mirjana kučer, obiteljski zakon, rada borić, sanja bezbradica jelavić, ustav, zakon o ravnopravnosti spolova, ženska mreža

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM