Vijesti

17.03.2014. 11:17:27 - Libela

' rodna diskriminacija nije odvojeni problem žena, nego problem čitavog društva'

Ženska fronta traži od Mrsića da promatra pregovore o ZOR-u

Ženska fronta za radna i socijalna prava

Ženska fronta za radna i socijalna prava (Foto: Facebook)

Ženska fronta za radna i socijalna prava zatražila je od ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića da se njihovoj predstavnici odobri prisustvovanje predstojećim pregovorima o Zakonu o radu kako bi mogla promatrati na koji će se način raspraviti specifični problemi ženskog radništva.

"U više smo navrata ukazivale na negativne tendencije predloženog zakona na već osiromašeno i obespravljeno radništvo, a osobito na ženski dio istog, koji čini većinu radno aktivnog stanovništva Hrvatske te je, kako pokazuju svi statistički podaci, ugrožena skupina u svijetu rada. U tom smislu, argumentirano smo ukazivale na činjenice da legitimiranje prekarijata, fleksibiliziranje otkaza, ograničavanje pristupa sudu, otežavanje sindikalnog organiziranja i de facto ukidanje 40-satnog radnog tjedna vodi deregulaciji radnog zakonodavstva, siromašenju zaposlenih i nesigurnosti postojećih radnim mjesta, što je u svom izvještaju o zaposlenosti nedavno potvrdila i Europska komisija. Također vodi snižavanju cijene ženskog rada, produbljivanju diskriminacije, feminizaciji siromaštva, vraćanju žena u kuće i narušavanju standarda ravnopravnosti spolova. Kao posebno problematične točke isticale smo promoviranje nesigurnih oblika radnih odnosa, u kojima većinom inače rade žene - ugovor na određeno, agencijski rad, outsourcing i slično, neplaćeni ženski rad, smanjenje zaštite uvjeta rada i povratka na rad osobama koje koriste rodiljna i roditeljska prava, relativizaciju zabrane otkaza ranjivim kategorijama, organizaciju radnog vremena koja posebno pogađa žene i slično. Osobito smo apelirale na težak položaj u koji ove izmjene stavljaju trudnice i osobe koje koriste rodiljna i roditeljska prava, na način da se još više otvara mogućnost otkazivanja ovim ranjivim kategorijama. Međutim, predlagatelj zakona dosad nije iskazao spremnost za uključivanje rodno osviještenih odredbi u novi Zakon o radu", naglasile su članice Ženske fronte u svom pismu ministru Mrsiću.

Stoga, pozvale su se na Nacionalnu politiku za  ravnopravnost spolova, koju je na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske usvojio Hrvatski sabor na sjednici 15. srpnja 2011., za razdoblje od 2011. do 2015.godine, koja je osnovni je strateški dokument Republike Hrvatske, donesen s ciljem uklanjanja diskriminacije žena i uspostavljanja stvarne ravnopravnosti spolova provedbom politike jednakih mogućnosti, te koja se temelji se i na obvezama koje su preuzete potpisivanjem različitih međunarodnih ugovora, uključujući UN Konvenciju za uklanjanje svih oblika diskriminacije žena i Milenijsku deklaraciju UN-a, te obvezama koje proizlaze iz članstva u Vijeću Europe i Europskoj uniji.

"Podsjećamo da Nacionalna strategija polazi od činjenice da je ravnopravnost spolova jedno od temeljnih načela pravne stečevine Europske unije, a osiguranje jednakih mogućnosti i suzbijanje spolne diskriminacije opći cilj i sastavni dio svih njezinih programa i politika, te je Hrvatska kao članica EU dužna provoditi i ciljeve definirane ne samo u zakonodavnim nego i strateškim dokumentima koje Europska donosi s ciljem suzbijanja rodne diskriminacije u zemljama članicama. Kao jedno od prioritetnih strateških područja ističu se jednake mogućnosti na tržištu rada, te se u tom smislu ističe da su smanjivanje nezaposlenosti, uklanjanje svih oblika diskriminacije žena na tržištu rada te promicanje mjera koje omogućuju usklađivanje privatnih i profesionalnih obveza  najvažniji strateški ciljevi", pojasnila je Ženska fronta.

"Uz sve gore navedene nacionalne i međunarodne pravne dokumente koji jamče ravnopravnost spolova na području rada, pozivamo se na Zakon o ravnopravnosti spolova, osobito na njegov članak 13., koji zabranjuje diskriminaciju na području zapošljavanja i rada u javnom i privatnom sektoru, kao na organski zakon s kojim moraju biti usklađeni svi ostali zakoni, pa tako i Zakon o radu. Ukoliko predložene izmjene budu izglasane, navedeno će predstavljati korak unatrag i biti u raskoraku sa svim navedenim pravnim izvorima", nastavile su.

Ženska fronta također smatra nužnim uključivanje rodno osviještenih odredbi u Zakon o radu, jer 'primjećuje očit nedostatak senzibiliteta za iste u dosadašnjem tijeku rasprave'.

"Smatramo da se radi o zakonu koji na korjenit način utječe na živote svih građana i građanski Hrvatske, te koji stoga zahtijeva širok socijalni dijalog i uključivanje svih zainteresiranih dionika u isti, osobito kad se radi o zaštiti osjetljivih i podzastupljenih skupina. S obzirom na ove neprijeporne činjenice i na potrebu zajedničkog  pronalaženja rješenja vezanih uz Zakon o radu, a na dobrobit svih građana i građanki građana Hrvatske, očekujemo pozitivan odgovor na naš prijedlog", napisale su.

"Zaključno još jednom ukazujemo na činjenicu kako rodna diskriminacija nije odvojeni problem žena, nego problem čitavog društva, te da je ravnopravnost spolova, s naglaskom na tržište rada kao neizmjerno bitan segment života, jer bez financijske neovisnosti bespredmetno je govoriti o slobodi volje u smislu  mogućnosti ostvarivanja osobnih interesa i životnih ciljeva, preduvjet održivog razvoja.  Suzbijanje spolno uvjetovane diskriminacije na tržištu rada mora biti jedan od prioriteta svakog društva, a Zakon o radu jedan je od najvažnijih pravnih akata kroz kojih se ostvaruje očuvanje ljudskih, radničkih i ženskih prava", zaključile su članice Ženske fronte.

Ženska fronta za radna i socijalna prava osnovana je 18. rujna 2013. na poziv ženskih sindikalnih grupa ženskim organizacijama i udrugama za zaštitu ljudskih prava, kako bi se razmotrilo stanje radnih i socijalnih prava žena u kontekstu nedavnih i predstojećih promjena radnog, mirovinskog, socijalnog i inog zakonodavstva.

Žensku frontu za radna i socijalna prava čine: Autonomna ženska kuća Zagreb, B.a.b.e., BRID (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju), Centar za ženske studije, CESI (Centar za edukaciju, savjetovanje, istraživanje), Feministički front, Inicijativa za rad spremne, K-zona / Vox Feminae, Kontra, Koordinacija žena HURS-a, Mlade Antifašistkinje Zagreba, Mreža mladih Hrvatske, Odbor žena NHS-a, RODA (Roditelji u akciji), ROSA (Centar za žene žrtve rata), Sekcija mladih SSSH, Sindikat trgovine Hrvatske, Sindikat umirovljenika Hrvatske, Udruga Mobbing, Ženska mreža Hrvatske, Ženska sekcija SSSH, Ženska soba.

Tagovi: deregulacija, feminizam, fleksibilizacija, hrvatska, ministarstvo rada i mirovinskog sustava, mirando mrsić, neoliberalizam, nesigurni oblici rada, pregovori, prekarijat, promatračica, radna prava, radnička prava, sindikati, socijalni dijalog, zakon o radu, ženska fronta za radna i socijalna prava, zor

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM