Vijesti

10.07.2016. 10:14:17 - Hina/Libela

Pitanje solidarnosti

Što Hrvatska može dati tražiteljima/icama azila?

Foto: Hina

Foto: Hina

Hrvatska je početkom srpnja primila prvu četvoricu od 1610 izbjeglica na koje se obavezala prema Europskom planu za upravljanjem migracijama, ali civilne organizacije upoznate s problemom smatraju da država unatoč tome ide prema restriktivnoj migracijskoj politici koja bi se, po njima, uskoro mogla suočiti s teško rješivim problemima.

Kritičari/ke zamjeraju Hrvatskoj da nema donesen Akcijski plan djelovanja, sumnjaju u sposobnost realizacije migrantske politike, upozoravaju na kršenje ljudskih prava izbjeglica i zatvaranje države, a svemu tome prijeti opasnosti eksplozije "turskog lonca" nakon koje bi stotine tisuća izbjeglica ponovo mogle zapljusnuti Hrvatsku.

 Vladin ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, koji koordinira aktivnostima nekoliko ministarstava, vladinih tijela, društvenih organizacija i nevladinih udruga na provođenju te politike, smatra integraciju izbjeglica jednim od najvećih izazova koje stoje pred Hrvatskom.

 Iz Ureda za ljudska prava ističu da je cilj postupka integracija osoba pod zaštitom u hrvatsko društvo i stvaranje uvjeta za stvarno sudjelovanje tih osoba u svim aspektima gospodarskog, društvenog i kulturnog života.

Centar za mirovne studije (CMS) ocjenjuje da integracija stranaca/kinja teče sporo i s mnogo problema. Sociolog s Instituta za migracije i narodnosti Drago Župarić-Iljić kaže da je Hrvatska zadnjih deset godina razvijala svoj sustav azila, i pravno i institucionalno, prilagodila mu dosta zakona i u nekim situacijama išla iznad minimalno propisanih direktiva, ali je primjena u praksi "štekala", pogotovo u smislu omogućavanja integracije ljudima.

"Tražitelji/ce azila osjećaju nedostatak zdravstvene zaštite, a smještaj je prilagođen samcima/kinjama i djelomično obiteljima, pa nije adekvatan za najranjivije skupine – žrtve trauma i trgovanja ljudima", kažu iz CMS-a i preciziraju da su prihvatilišta smještena na periferiji i kretanje tražitelja/ica azila je otežano jer nemaju plaćen javni prijevoz.

Iako im je osigurano šest mjeseci učenja hrvatskog jezika, ta se praksa počela provoditi tek u ljeto 2015., a zbog procedure u 2016. nije se ni počela provoditi, ističu. Problemi su veliki i u području obrazovanja, prekvalifikacija i pristupa tržištu rada, kažu iz CMS-a, te problem mogućeg zaposlenja stavljaju na jedno od ključnih mjesta.

Na prigovore kako je i sama Hrvatska izložena velikoj nezaposlenosti, zbog čega iseljava veliki broj mladih, Župarić-Iljić kaže da je to točno, ali da postoji fond u Bruxellesu na koji se može računati.

Udruge upozorava na nedostatke međuresorna pa i unutaresorne suradnje, a Župarić-Iljić dodaje da ponekad zbog toga udvostručuju poslovi te troše i onako slabi kapaciteti. Iz dosadašnjih iskustava pokazao se dobrim pristup da su za prevoditelje/ice angažirani ljudi koji su u statusu izbjeglica i koji tako služe kao interkulturni medijator sa sunarodnjacima.

Ključna prepreka za integraciju stranaca je činjenica da je hrvatsko društvo vrlo homogeno i poprilično zatvoreno. Treba jaka politička volja, s druge strane dodatna edukacija i senzibilizacija javnih službi, ali i građana/ki kako bi se izbjeglice mogle osjećati dobrodošlo i prihvaćeno, kažu sugovornici.

Činjenica da se Ministarstvo socijalne politike i mladih izvuklo iz procesa i prebacilo svoju odgovornost na Državni ured za upravljanje državnom imovinom izazvala je kritike među udrugama koje smatraju da smještaj nije samo pitanje prostora nego cijelog niza usluga potrebnih da bi integracija uspjela.

Župarić Iljić ističe da je jedna od važnijih potreba pružanje psiho-socijalne skrbi izbjeglicama, ne samo medicinske nego i psihijatrijske, jer su te osobe često prošle različiti tip trauma.

CMS i akcija Dobrodošli ocjenjuju ugovor EU i Turske oko zadržavanja izbjeglica štetnim i opasnim, ističu mogućnost njegova sloma i otvaranje balkanske i drugih izbjegličkih ruta.

 Na mađarsko-srbijanskoj granici ovih dana su se ponovo nakupile stotine izbjeglica. Istodobno, Mađarska je osudila deset izbjeglica na kazne zatvora od jedne do tri godine i vraća većinu izbjeglice Srbiji. Hrvatska, koja je predvidjela promjene zakona kojima bi se kazneno gonilo pomaganje izbjeglicama, početkom srpnja je na nekoliko sati zatvorila granicu sa Srbijom na Batini uz neslužbena objašnjenja da je isprobavana nova ograda.

Pojačane napetosti povoljne su za radikaliziranje stavova javnosti i jačanje negativnih osjećaja prema izbjeglicama, kaže Župarić-Iljić i naglašava važnost isticanja primjera pozitivnih praksi suživota i tolerancije etnoreligijskih i kulturnih različitosti, kao što su iskustva Islama u Hrvatskoj.

Crveni križ naglašava da su izbjeglice samo ljudi. Svaki od njih ima svoju priču i svoju patnju, nade i očekivanja da će u Hrvatskoj naći mir, sigurnost i poštovanje.

Tagovi: hrvatska, izbjeglice, izbjeglička kriza, ljudska prava

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM