Upravljačke i nadzorne strukture javnih medijskih servisa u zemljama jugoistočne Europe biraju se pretežno po političkom ključu, što onemogućava ispunjavanje njihove javne funkcije, zaključuje Media Observatory u regionalnoj analizi javnih medija jugoistočne Europe.
Regionalni pregled Media Observatoryja uključuje Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Srbiju i Mađarsku, koja ima vrlo složen sustav, neusporediv sa ostalim zemljama uključenima u pregled.
Generalni zaključak analize je da javni mediji u svim zemljama jugoistočne Europe troše velike svote javnog novca kroz pretplatu koja se sakuplja od domaćinstava ili kroz državni budžet, ali da su nadzorni mehanizmi njihovih programa i financiranja pretežno politički određeni, što otežava ispunjavanje njihove javne uloge.
Gotovo sva upravna tijela postavljaju parlamenti i unatoč formalnim zahtjevima za kvalifikacijama, njihovi su članovi uglavnom postavljani na temelju političke pripadnosti i suglasnosti sa strankama na vlasti, navodi se u izvještaju Media ObservatoryJa.
Većina država na koje se odnosi analiza prilagodila je zakone kako bi osigurala veću neovisnost javnih medija, no praktična primjena tih zakona pokazala se nemogućom zbog političkih pritisaka, zaključuje se u analizi.
Komparativna analiza budžeta javnih medijskih servisa pokazuje da Mađarska troši najviše novca za javni servis, gotovo 300 milijuna eura godišnje, dok je Hrvatska na drugom mjestu sa izdvajanjima od 183 milijuna eura. Najmanji budžet za javni servis imaju Crna Gora sa manje od 13 milijuna eura i Albanija sa 17 milijuna eura godišnje, stoji u analizi.
Komparativnu analizu i preporuke Media Observatory-a možete preuzeti ovdje.
