Mirela Travar, glavna tajnica Mreže mladih Hrvatske za Radio Sarajevo govori kako procese integracije iskoristiti na najbolji način.
Hrvatska je 1. srpnja službeno postala članica Europske unije, kao druga država iz bivše Jugoslavije, ali i prva koja je na svom teritoriju pretrpjela ratna razaranja. U predvečerje službenog pridruživanja Hrvatske kao 28. članice Uniji, u glavnom gradu Hrvatske odvijala se Konferencija mladih koja treba odgovoriti na pitanja što će integracija konkretno značiti za generaciju pred kojom je budućnost.
Mobilnost
Mreža mladih Hrvatske okuplja preko 60 organizacija mladih iz cijele države koje su na ovaj način uvezane sa sličnim mrežama u cijeloj Europi, piše Radio Sarajevo. Četiri ključna pitanja kojima se ova organizacija bavi imaju za cilj poboljšanje položaja mladih ljudi širom EU: mobilnost, edukacija, garancije mladima (tzv. youh guarantee), te razvoj poduzetništva.
Sa ulaskom u EU mladi Hrvatske postaju ravnopravni sa vršnjacima drugih država, što bi moglo značajno proširiti njihove mogućnosti studiranja ili zapošljavanja, ali i svrstati ih u preko pet miliona nezaposlenih u Uniji. Mirela Travar, glavna tajnica Mreže mladih Hrvatske govori kako procese integracije iskoristiti na najbolji način.
Što će dobroga članstvo u EU donijeti mladima Hrvatske?
Ono što me zabrinjava je hoće li uopće mladi ljudi to znati iskoristiti. Mi smo generalno demotivirani oko političke slike u Hrvatskoj, pa shodno tome i oko politike EU. Najprije treba podići političku participaciju mladih ljudi. Mi godinama kao civilno društvo pokušavamo educirati mlade ljude što su prednosti ulaska u EU, a to se prvenstveno odnosi na mobilnost i edukaciju.
Na koji način politička participacija može popraviti položaj mladih u regiji?
Osnovni problem sa mladima, kako iz Hrvatske, tako i iz Bosne i Hercegovine, Srbije i drugih država regije je što mi nemamo političku kulturu aktivizma. Mi smo mlade demokracije koje tek trebamo naučiti. Kada se postavlja pitanje što bi mladi ljudi trebali napraviti, mislim da mlade ljude treba najprije obrazovati i informirati oko toga što se radi kada mladi nisu zadovoljni. Trebamo naučiti da političke elite nisu one koje trebaju donositi odluke, već da su to građani, te da političke elite moraju slušati građane, a ne obrnuto. To je poruka koju mladi moraju usvojiti još u procesu školovanja. O tome se treba sustavno obrazovati. U Hrvatskoj već 15 godina zagovaramo uvođenje građanskog odgoja u škole, ali još uvijek to nije zaživjelo.
Pratite li građanske prosvjede u Bosni i Hercegovini? Kako ih vidite sa vaše točke gledišta?
Svaki put kada vidim da se mladi ljudi aktiviraju, sretna sam. Mislim da su ljudi u BiH prepoznali ključni trenutak i stvorila se kritična masa da se neke stvari pokrenu. Ne mislim da ljudi uvijek izlaze na ulice upravo zbog onoga što se događa, već kada shvate da se stvorila situacija kada mogu izraziti svoje nezadovoljstvo nad jako puno drugih stvari. Mladi ljudi bi trebali biti pokretači društvenih promjena, ali kod nas na Zapadnom Balkanu još uvijek nije tako. Zato mislim da je užasno važno ovo što se sada događa u BiH, da je ovo tek početak.
