U zadnjih nekoliko godina radnice i radnici u kulturi svedeni su na marginu društva, kultura je osiromašena, kritičko mišljenje i djelovanje se sankcionira, knjige koje potiču kritičko mišljenje se ‘brišu’. Inicijativa ‘Dosta je rezova’ početkom veljače ispred Ministarstva kulture organizirala je prosvjed na kojem su se tražili dostojanstveni uvjeti rada za sve radnike i radnice u kulturi, javno financiranje kulture i neprofitnih medija kao prostora nezavisnog i istraživačkog novinarstva u službi javnosti te prestanak gušenja, rezanja i sužavanja prostora kritike i edukacije.
O inicijativi, ciljevima njihova okupljanja, stanju u kulturi, kao i novinarstvu razgovarale smo s aktivistom inicijative Matijom Pricom uoči sutrašnjeg prosvjeda koje organizira Hrvatsko novinarsko društvo – Novinarstvo ne damo!
Kako je nastala Inicijativa “Dosta je rezova”?
Neposredan povod za pokretanje Inicijative bili su ovogodišnji rezultati javnog poziva Ministarstva kulture za dodjelu programskih sredstava za 2019. godinu te činjenica kako je i ove godine došlo do smanjenja iznosa namijenjenog financiranju kulturnih programa, što je za mnoge udruge značilo nemogućnost provođenja dijela predviđenih aktivnosti, ali je i radnike/ice u tim organizacijama stavilo u tešku i neizvjesnu poziciju.
Koji je osnovni cilj Inicijative?
Cilj je prvenstveno ukazati na zapostavljenost i loš tretman polja kulture na državnoj razini, kao i na nesigurnost uvjeta u kojima radi većina ljudi koji se kulturom u Hrvatskoj bave. Ovo je tim veći izazov jer se u javnosti često prezentira posve suprotna slika, koja je daleko od istine. Shodno tome, Inicijativa je izradila i popis zahtjeva koji je na prosvjedu 4. veljače bio pročitan i predan Ministarstvu kulture.
Tko stoji iza Inicijative?
Inicijativa okuplja radnike i radnice u kulturi i umjetnike i umjetnice, pri čemu svi nastupaju individualno, a ne kao članovi/ice pojedinih organizacija, institucija ili strukovnih udruga.
Kakav je trenutačno odnos prema kulturi i umjetnosti u Hrvatskoj od strane čelnih ljudi?
Iako su ovogodišnji rezultati natječaja bili neposredan povod, važno je naglasiti kako je pokretanje Inicijative reakcija na dugoročnu politiku Ministarstva kojom se sustavno zapostavlja javno ulaganje u kulturu te ignorira važnost tog ulaganja, dok se bavljenje kulturom sve intenzivnije podčinjava logici tržišnog funkcioniranja, što je u suprotnosti s funkcijom koju bi kultura trebala imati u društvu. Dovoljno govori podatak da godišnji proračun Ministarstva kulture iznosi svega 0,88% državnog, što je daleko manje nego u drugim zemljama članicama EU slične veličine.
Što predlažete, odnosno tražite Inicijativom kako bi se situacija poboljšala?
Napravljen je inicijalni popis zahtjeva koji je predan Ministarstvu kulture, a sežu od apela za regulacijom radnih uvjeta i povećanjem budžeta za kulturu na 3% do poziva za ulaganje u kulturnu infrastrukturu kako bi ona bila široko dostupna. Osim toga, protivimo se uvođenju tržišne logike te inzistiramo na transparentnom radu kulturnih vijeća koja odlučuju o raspodjeli sredstava. Naposljetku, zalažemo se i za javno financiranje neprofitnih medija, kao zaloga nepristranog, kritičkog novinarstva.
Kakve reakcije stižu iz Ministarstva kulture nakon osnutka ove Inicijative, kao i protesta pred Ministarstvom kulture održanog 04. veljače 2019. godine?
Za početak, bitno je istaknuti kako je i prije formiranja Inicijative na adresu Ministarstva poslano nekoliko službenih upita i poziva na razgovor, međutim niti na jedan od njih nije stigao odgovor, da bi za vrijeme trajanja prosvjeda iz Ministarstva stigao poziv na razgovor, međutim kako je riječ bila o neslužbenom, ad hoc pozivu upućenom nekolicini članova/uca, koji je trebao poslužiti isključivo kao pranje ruku nadležnih, svaki razgovor u tom obliku smo odbili, uz napomenu da ćemo se očitovati ako ikada stigne službeni poziv iz Ministarstva. To se do danas nije dogodilo.Osim toga, kako Inicijativa funkcionira na principu horizontalnog odlučivanja, ne bi bilo korektno prema ostalim članovima/icama da je nekolicina odlučila u njihovo ime. Također, prije dva tjedna Ministarstvo je počelo objavljivati analize rezultata natječaja, no umjesto suvisle analize dobili smo samo pokušaj spina, a potpuniji osvrt moguće je pročitati na Facebook stranici Inicijative.
S obzirom na Vaš angažman po pitanju slobode novinarstva te slobode izražavanja; kakva je situacija u hrvatskom novinarstvu?
Smatramo kako su kritički mediji i istraživačko novinarstvo jedan od temelja i preduvjeta demokratskog društva. Činjenica je da danas takav tip novinarstva praktički opstaje još samo u manjim neprofitnim medijima, kojima se pak otežava normalno funkcioniranje. Kritičko pisanje i kritika vladajućih elita unutar većeg sustava gotovo je nemoguća, kao što je očito iz slučaja HTV-a i tužbi koje podnosi protiv vlastitih novinara. Situacija u medijskom polju daleko je od dobre, a Ministarstvo ne pokazuje naročiti interes za adresiranjem problema, što se očituje u konstantnom odgađanju donošenja medijske strategije s jedne strane te stalnim smanjivanjem potpora s druge.
Koje daljnje akcije su u pripremi?
Radi se na intenzivnijem povezivanju i razmjeni iskustava među akterima/icama u polju kako bi se temeljito pripremilo za buduće akcije. U tom kontekstu uskoro će biti organiziran okrugli stol koji bi okupio umjetnike/ice iz raznih disciplina i slobodne autore/ice, a povodom Nacrta novog zakona o umjetničkoj djelatnosti. Jedan od ključnih koraka dugoročno predstavlja i senzibilizacija šire javnosti za probleme kulturnog polja te negativne efekte koje zapostavljanje kulture ima po društvo.
*Sukladno svemu što ste mogli pročitati i svemu što se događa, posebice posljednjih mjeseci, uredništvo Libele vas poziva da se sutra u 12:05 sati, ispred Novinarskog doma, odazovete prosvjedu ‘Novinarstvo ne damo’ i podržite zajedničku borbu kako novinara i novinarki, tako i svih radnika i radnica u kulturi.
*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
