Nakon što je prekjučer Matko Marušić neometano na javnoj televiziji u desetominutnom prilogu iznosio apsolutne dezinformacije, vrijeđao i omalovažavao ‘promotore rodne ideologije’, govoreći zapravo kako rodnu ravnopravnost ne smatra integralnim dijelom ljudskih prava, realno je očekivati da bismo isto uskoro mogli doživjeti u Hrvatskom saboru.
Ovoga se puta otvara prostor za ‘široku raspravu’ o ravnopravnosti spolova, a koja se prečesto svede na vrijeđanje pojedinaca/ki i ignoriranje znanstvenih dokaza, umjesto da posluži za informiranu raspravu zastupnika i zastupnica o ostvarivanju rodno ravnopravnog društva. U tome prednjači uporni Ladislav Ilčić, koji gotovo svaku raspravu uspije pretvoriti u ono što njega najviše zanima – obrtanje teza gdje se ljudska prava, težnja za otvorenim i rodno ravnopravnim društvom, naziva ‘rodnom ideologijom’, no čini nam se da bi mu se na ovoj planiranoj raspravi moglo pridružiti još istomišljenika te iskoristiti priliku za smanjivanje razine ljudskih prava u Hrvatskoj.
A evo kako je do toga došlo.
Na inicijativu ministrice Bernardice Juretić, odnosno, Ministarstva socijalne politike i mladih, predložene su izmjene Zakona o ravnopravnosti spolova pa se tako na stranici e – savjetovanje.hr moguće još od 23. veljače uključiti u javnu raspravu o izmjenama spomenutog zakona. S obzirom da javno savjetovanje traje 30 dana, javna rasprava zaključuje se danas – 23. ožujka.
Komentar o predloženim izmjenama Zakona tražile smo od Pravobraniteljice za ravnopravost spolova, Višnje Ljubičić, da bismo od nje doznale, u najmanju ruku, zanimljivu informaciju kako “s planovima Ministarstva socijalne politike i mladih o predloženim izmjenama Zakona nije bila upoznata“.
Dodajmo odmah na početku kako predložene izmjene Zakona koje dolaze iz Ministarstva socijalne politike i mladih, prema mišljenju Pravobraniteljice, ne idu u smjeru jačanja pravne zaštite, što je bio cilj preporuke Europske komisije koja predstavlja temelj za predložene izmjene Zakona.
O kojim promjenama je riječ?
Izmjenom Zakona o ravnopravnosti spolova trebalo bi se urediti pitanje sveobuhvatne zaštite od viktimizacije u cilju potpunog usklađivanja članka 2. Zakona o ravnopravnosti spolova s odredbom članka 24. Direktive 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanju zapošljavanja i rada.
Također, izmjenama Zakona bi se trebala ispraviti ‘nomotehnička pogreška u članku 6. stavku 1. Zakona o ravnopravnosti spolova, kako bi se izbjeglo nepotrebno ponavljanje teksta istog sadržaja’, navodi se na stranicama e – savjetovanja.
{slika}
“Iako se predložene izmjene odnose prvenstveno na odredbu kojom se zabranjuje viktimizacija, smatram kako preporuka Europske komisije nije bila da se trenutna odredba briše iz Zakona, već da se izričitom odredbom proširi krug osoba koje ulaze u okrilje zaštite jamstva zabrane viktimizacije. Smatram kako predloženo rješenje kojim se postojeća odredba briše uz obrazloženje da će se umjesto nje primjenjivati odgovarajuća odredba Zakona o suzbijanju diskriminacije, ne ide u smjeru jačanja pravne zaštite žrtava što je bio i cilj preporuke Europske komisije”, rekla nam je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Pravobraniteljica nam je rekla kako smatra da se ovim predloženim izmjenama Zakona dodatno komplicira pristup pravnoj zaštiti, suprotno preporukama Europske komisije.
“Naime, nije realno očekivati da će žrtve diskriminacije koje će pravnu zaštitu tražiti u okviru teksta Zakona o ravnopravnosti spolova biti svjesne kako će ta zaštita biti potpuna samo ako istovremeno koriste i odredbe Zakona o suzbijanju diskriminacije. Na ovaj način nepotrebno se povećava složenost pristupa pravnoj zaštiti građana i građanki”, pojašnjava Pravobraniteljica.
Pravobraniteljica je naglasila kako će ovo stajalište zastupati u javnoj raspravi te će predložiti poboljšani tekst jamstva zabrane viktimizacije koji bi ostao izričiti dio Zakona o ravnopravnosti spolova.
“Štoviše, s obzirom da je Zakon o ravnopravnosti spolova organski zakon kojim se provodi ustavno jamstvo jednakosti žena i muškaraca te da svaka izmjena zahtjeva apsolutnu većinu u Hrvatskom saboru, Pravobraniteljica će predložiti da se razmotri i potreba za poboljšanjem nekih drugih odredaba navedenoga Zakona”, rekla nam je.
Konkretnije, prema riječima Pravobraniteljice Višnje Ljubičić, stavit će “posebni naglasak na definiranje nasilja nad ženama kao oblika kršenja načela ravnopravnosti spolova i rodno-uvjetovanog nasilja, a sukladno Istambulskoj konvenciji Vijeća Europe”.
Ponukane najprije informacijom kako za predložene izmjene Zakona ministrica Bernardica Juretić nije uopće tražila mišljenje Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, ali i opravdane strahove kako ove predložene izmjene Zakona neće služiti samo za podizanje statistike o izmjenama ili donošenja novih zakona ove Vlade, već i za otvaranje prostora za napade na ovu ustavnu vrednotu, kontaktirale smo i ministricu.
Ministrica Juretić na nekoliko poziva nije odgovarala, a SMS porukom nas je uputila na glasnogovorništvo Ministarstva socijalne politike i mladih. Do zaključenja ovoga teksta, njihovi odgovori još uvijek nisu pristigli, iako smo rok za objavu teksta više puta pomicale.
Iako, naravno, postoji mogućnost da se radi o minimalnim izmjenama Zakona o ravnopravnosti spolova, praćenje dosadašnjih poteza Vlade RH upućuje na to kako su ljudska prava na svim društvenim razinama, a pogotovo kada govorimo o marginaliziranim i diskriminiranim skupinama, trenutno glavna meta, što predstavlja sasvim dovoljan temelj za nepovjerenje i pomno praćenje svake inicijative za promjene zakona povezanih s ljudskim pravima.
