Uz Miroslava Škoru, predvodnika Domovinskog pokreta, svjedočili smo “vulgarnoj gesti” bivše predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović potaknutoj Škorinom izjavom tijekom debate o pobačaju u kojoj je rekao da se žena koja zatrudni nakon silovanja mora dogovoriti s obitelji što će učiniti. Svoju je gestu popratila i ovim riječima: “Prošlo je vrijeme kad je žena sjedila u ćošku i čekala što će ‘baja’ reći”. Nekima se to sve možda činilo pomalo iznenađujućim i izlišnim s obzirom na činjenicu da živimo u demokratskoj zemlji u kojoj je ravnopravnost spolova među najvišim vrednotama ustavnog poretka.
O čemu se onda tu zapravo radilo? O klasičnom ideološkom prepucavanju ususret predizborne kampanje za parlamentarne izbore. Kolinda Grabar-Kitarović je naime članica HDZ-a, stranke umjerene desnice ili desnoga centra, a Miroslav Škoro je član Domovinskog pokreta, stranke ekstremne desnice. Paralelno s kampanjom, u gradovima Lijepe Našoj održava se i Hod za život u organizaciji udruge U ime obitelji, čije najpoznatije lice u javnosti je Željka Markić, koja je inicirala referendum o ustavnoj definiciji braka održan 1. prosinca 2013. Iako nas ta gospođa preko medija uvjerava da se Hod za život, obitelj i Hrvatsku ne odvija zbog političara i političarki, već da je to kampanja za život, svatko će se složiti da ti “hodači” ovaj put imaju nešto protiv pobačaja kao Ustavom zajamčenog prava žene da odlučuje o vlastitom duhovnom i tjelesnom integritetu. I naravno, nije trebalo čekati dugo da građanstvo sklonije lijevom političkom spektru iskaže svoj svjetonazor prosvjednom šetnjom Hod za slobodu u organizaciji Platforme za reproduktivnu pravdu kojom su željeli poručiti da su “oni za svaki život, za svaku ženu i svakoga tko je drugi i drugačiji”. Iako se na mrežnim stranicama Hoda za život može pročitati kako je to “miroljubivi hod građana u znak potpore svakom rođenom i nerođenom djetetu, njegovoj majci, ocu i svakoj obitelji”, svima je jasno da se tu sigurno ne misli na LGBT obitelji i njihove živote.
Ali vratimo se na aktualnu temu ove predizborne kampanje. Kao što je rekao i Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda, prekid trudnoće je prije svega moralno pitanje o kojemu od pamtivijeka nema konsenzusa. Brojni međunarodni dokumenti štite pravo na život, ali ne daju odgovor na pitanje kada život počinje. Poručio je i kako gotovo nijedan europski ustav ne priznaje pravo na život prije rođenja, i da tako ni u Hrvatskoj nije moguće zabraniti pobačaj. Međutim, kako je ipak riječ o iznimno osjetljivom moralnom pitanju, jasno je da u ustavno-pravno uređenoj državi pripadnici_e anti-choice i pro-life pokreta moraju pronaći neki zajednički jezik i izgraditi miran suživot posredovan znanošću i tolerantnom politikom. Samo zajedničkim uvažavanjem i suradnjom “suprotstavljenih strana” bit će moguće baš svakoj ženi u Hrvatskoj pružiti potpunu zdravstvenu zaštitu u koju spada i pravo na siguran i pravovremen pristup prekidu trudnoće u sklopu širih usluga iz područja reproduktivnog i seksualnog zdravlja žene.
