U Crnoj Gori je, od 2004. godine do danas, identificirano 38 žrtava trgovine ljudima, a 200 ih se vodi kao potencijalne žrtve, priopćili su Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) i Crnogorski ženski lobi (CŽL).
Sonja Perišić Bigović, predstavnica Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima, rekla je da je krivično djelo trgovine ljudima teško dokazivo i da se često dešava da se zbog nedostatka dokaza, to djelo klasificira kao neko drugo. “Sankcija za počinioca ne izostane, samo se ne presudi kao trgovina ljudima, ali se svim potecijalnim žrtvama koje se nađu u skloništu, bez obzira na kvalifikaciju krivičnog dela, pruža sva zaštita koja im pripada po pozitivnim propisima naše države i međunarodnim standardima”, rekla je Perišić Bigović. Za način borbe s ovim kaznenim dijelom je rekla: “Borbi protiv ovog fenomena smo pristupili kroz prevenciju, edukaciju, identifikaciju, efikasno krivično gonjenje, pomoć i zaštitu žrtvama, reintegraciju, koordinaciju i partnerstvo i međunarodnu saradnju.”
Marija Vuksanović iz CEDEM-a, rekla je da je nedovoljno napravljeno po pitanju trgovine ljudima u Crnoj Gori. “Jasan indikator za slabu identifikaciju su razlike u broju žrtava koje identifikuju nevladine organizacije i broja žrtava koje su stekle formalno pravni status žrtve prema podacima Kancelarije“, istakla je Vuksanović. Upozorila je i na blagu kaznenu politiku prema počiniteljima ovog kaznenog djela: “Potrebno je da državno tužilaštvo, u saradnji sa svim drugim organima, prvenstveno sa policijom, obezbedi kvalitetnije dokaze koji će kasnije biti korišćeni u sudskom postupku i koji neće zavisiti samo od svedočenja žrtve i njenoj dostupnosti organima krivičnog gonjenja.”
Vukasnović je i podsjetila da, do sada nijedna žrtva trgovine ljudima, nije ostvarila pravo na naknadu štete. “Za nas je neophodno da žrtve koje su prošle kroz veoma traumatično iskustvo trgovine ljudima, dobiju odgovarajuće obeštećenje onako kako im to garantuju nacionalni pravni propisi i međunarodni standardi”, zaključila je Vuksanović.
Aida Petrović, izvršna direktorica CŽL-a, rekla je da trgovina ljudima danas funkcionira putem drugih kanala, pojašnjavajući da se seksualna eksploatacija ne odvija u dobro poznatim mjestima i klubovima, već se za to koriste i društvene mreže. Također, pozvala je medije da izvještavaju o problemu trgovine ljudima na način na koji bi pomoglo eliminaciji predrasuda, kao i na podizanje svijesti o ozbiljnosti krivičnog djela trgovine ljudima.
