Države Commonwealtha moraju ne samo osuditi moderno ropstvo, već preuzeti vodeće mjesto u globalnim nastojanjima da se trgovina ljudima iskorijeni do 2030. godine, i to jačanjem zakona, radom s tvrtkama i zaštitom žena i djevojaka od ropstva, rečeno je povodom održavanja summita država Commonwealtha u Londonu, a prenosi Thomas Reuters Foundation.
Vođe 53 zemlje Commonwealtha, većinom bivših britanskih kolonija koje predstavljaju 2.4 milijardi ljudi, susreli su se u Londonu ovog tjedna na summitu koji se održava svake dvije godine, a tiče se zajedničkih globalnih izazova i rasprava o biznisu, mladima i pravima žena.
“Zemlje bi trebale iskoristiti ovu platformu kako bi se obavezale na suradnju u iskorjenjivanju zločina za koje se procjenjuje da godišnje zahvaćaju 40 milijuna ljudi globalno i ostvaruju zaradu od 150 milijardi dolara godišnje”, rekla je Urmila Bhoola, specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda o suvremenim oblicima ropstva. “Imajući na umu velike razlike između država Commonwealtha, postoji potreba za suradnjom”, dodala je na panelu.
Procjenjuje se da više od polovice žrtava ropstva u svijetu živi diljem Commonwealtha, no svega su tri zemlje članice ratificirale UN-ov ugovor iz 2014. o okončanju prisilnog rada, navodi se u izvješću organizacije Commonwealth Human Rights Initiative (CHRI). Dok je 80 posto zemalja Commonwealtha kriminaliziralo trgovinu ljudima, barem polovica njih ima kazne koje su ili preblage – u smislu novčane i zatvorske kazne – ili nečovječne, kao što je smrtna kazna, navodi Walk Free Foundation.
“U stvarnosti postoji ogromna razlika između broja zločina koji se tiču ropstva i broja registriranih slučajeva koji su završili na sudu”, rekao je Kailash Satyarthi, jedan od vodećih indijskih aktivista za prava djece i protiv trgovine ljudima. “Države u razvoju u Commonwealthu trebaju veću financijsku i tehničku podršku kako bi unaprijedile provođenje svojih zakona”, dodaje.
Nakon što je Velika Britanija 2015. godine donijela povijesni Zakon protiv modernog ropstva, Indija je u veljači odobrila strogi zakon kojim se trgovce ljudima može osuditi na doživotnu kaznu, dok je Australija u procesu slaganja legislative protiv ropstva koja bi trebala biti finalizirala u narednim mjesecima.
Zemlje Commonwealtha se također moraju usredotočiti na osnaživanje djevojčica i žena, za koje se procjenjuje da u 7 od 10 slučajeva čine žrtve trgovine ljudima u svijetu i veliku većinu od 15.4 milijuna ljudi zarobljenih u prisilnim brakovima. “Upravo je zbog toga fokus na rod krucijalan”, rekao je Andrew Forrest, osnivač organizacije Walk Free, dodajući da je samo 13 Commonwealth država kriminaliziralo prisilni brak.