Bivša ministrica pravosuđa, predsjednica Demokratskog centra Vesna Škare-Ožbolt, nedavno je objavila svoju kandidaturu za predsjednicu Republike Hrvatske.
Do sada se samo špekuliralo hoće li ili neće objaviti svoju kandidaturu, a u nekim su medijima počeli objavljivati “razloge” zbog kojih se “ne bi trebala kandidirati”. Podsjetimo, Vesna Škare je već bila na različitim državnim funkcijama – od predstojnice Ureda predsjednika Tuđmana pa do ministrice pravosuđa i dužnosnice u lokalnoj vlasti Velike Gorice. Bilo je, kako smo čuli, čak i otvorenog nazivanja od strane nekih predsjednika stranaka koje su istaknule svog kandidata za predsjednika. Pitali su je li se doista odlučila kandidirati i ako je, bi li razmislila o odustajanju od kandidature?! Ali, pitanja o kandidaturi ostavili smo za kraj razgovora. Naime, na intervju smo došli neposredno nakon što je hrvatski državni odvjetnik Mladen Bajić završio svjedočenje u Haagu, gdje je pozvan kao svjedok obrane generala Ante Gotovine.
Bajićevo svjedočenje
Jeste li pratili Bajićev iskaz u Haagu i kako komentirate njegov nastup?
– Pratila sam Bajićevo svjedočenje, jer me interesiralo zato što sam i sama bila svjedok obrane u tom procesu, kao svjedok događaja, i to upravo vezano uz najosjetljivije okolnosti: da li je bilo zločinačkog pothvata i je li Hrvatska radila namjerno etničko čišćenje. Zato i dalje pomno pratim ovo suđenje, a svjedočenje glavnog državnog odvjetnika mi je zanimljivo zato što je on morao govoriti o radu Vojnog i državnog tužiteljstva iz tog vremena.
Bajić se u Haagu našao u vrlo ambivalentnom položaju?
– Točno. Našao se u jednoj vrlo složenoj situaciji, moram priznati. Nije lako sada objašnjavati što se događalo od 1990. do 1998. godine. Mislim da je dobar potez Gotovinine obrane što je pozvala glavnog državnog odvjetnika i dobro je da se on odazvao, a da li su ga možda uvukli u političke vode nekim tezama – ne znam. Moram vidjeti sva svjedočenja. Ja sam bila prvi svjedok obrane na tom suđenju, tako da se na mom svjedočenju dosta stvari iskristaliziralo. Dio o kome je svjedočio Bajić držim jako važnim, jer upravo je to sukus cijele priče: je li Hrvatska u to vrijeme imala snage biti pravna država.
Sada, s vremenske distance, može li se reći je li Hrvatska imala tu snagu i je li bila pravna država?
– Meni se čini da je Hrvatska bila pravna država i da je veliki broj slučajeva razriješila. Istina, točno je ono što tvrdi Mladen Bajić da su Vojno tužiteljstvo i vojni sudovi bili preopterećeni, ali to nije izgovor da se kasnije stvari ne procesuiraju, jer su to kaznena djela koja ne zastarijevaju. Činjenica je da optuženi generali nose teret politike, ali i teret pojedinačnih ubojstava koja nisu počinili. I zato je svjedočenje Mladena Bajića jako bitno.
Isključeni mikrofoni
Bili ste ministrica u vrijeme kada je Carla del Ponte bila glavna haaška tužiteljica. Kako ocjenjujete njen tadašnji posao?
– Nekoliko puta sam s Carlom del Ponte razgovarala u četiri oka. Kada sam je pitala što konkretno ima kao dokaze protiv Gotovine, ona bi nervozno odgovorila: “On se nije pojavio na suđenju!”; “On izbjegava moj poziv!”; “On bježi!”. Onda sam shvatila da tu ima više taštine nego konkretnih dokaza i da je poenta priče to što Gotovina izbjegava sud. I zato su oni toliko pritiskali, inzistirali, i oko toga se pravio prvorazredni show. Ovo će suđenje postaviti stvari na svoje mjesto. Definitivno. Bez obzira na sve argumente optužbe, postoje i argumenti obrane, ali i argumenti stvarnosti.
Jeste li pratili suđenje Branimiru Glavašu?
– Samo djelomično. Ne znam što bih tu rekla. Kada sam u Saboru nešto htjela reći o toj temi, isključivali su mi se mikrofoni. Sada tu više nemam što reći. Vidjet ćemo što će život donijeti.
Uskoro počinje suđenje Mladenu Šlogaru, optuženom za ubojstvo Ivane Hodak. Postavlja se pitanje je li moguće da je taj beskućnik počinio to nedjelo. Nakon Ivane Hodak, ubijen je i Ivo Pukanić…?
– Teško je meni koja sam zastupala i zastupam pravnu državu i pravni sustav reći: “ovo je sve loše napravljeno” (istražne radnje, op.a.), međutim, sve ima svoje vrijeme. Istina kad-tad ispliva na površinu. Moram priznati da mi je u oba ova slučaja sve čudno: kakvi su to obračuni koji naglo planu, a onda se sve stiša. Ovo nije prvi put – sjetimo se obračuna na Cvjetnom trgu, usred Zagreba, pa sada ovo. Mislim da se moramo ozbiljno zapitati kamo sve to ide i u što se Hrvatska pretvara. Problem našeg društva je što se vode procesi za male predmete, a veliki padaju u sjenu. Ljudi moraju imati osjećaj da društvo ide prema pravednosti. Postupci se vode, a ljudi nemaju osjećaj pravednosti. Nažalost, mi smo potrošeno društvo koje treba rekonstruirati u svim dijelovima.
Pritisci na pravosuđe
Jeste li kao ministrica pravosuđa bili pod pritiskom – bilo politike, bilo medija?
– Bila sam pod brojnim pritiscima, ali sam tip koji ne popušta. Osobno nikad nisam ni na koga vršila pritisak, pa tako ne volim ni da me se pritišće. Istina, iznenadila sam se koliko pritisaka ima u resoru pravosuđa…
Kada govorimo o pravosuđu, gdje je zapravo najgora situacija, najveći problem…?
– Moram priznati da mi je žao što se neke stvari nisu nastavile tempom kojim smo krenuli dok sam bila ministrica. U manje od dvije godine riješili smo trećinu zaostalih predmeta. Danas gruntovnice u nekim mjestima još nisu ni taknute, a u mom mandatu za godinu i pol bilo je prepisano 75 posto gruntovnica. A od tada je prošlo tri godine i već je trebalo sve biti gotovo. Sve je trebalo biti digitalizirano, jasno i transparentno. Tu je i reorganizacija mreže sudova – ne može ih biti ovoliki broj. Čak imate sudove s jednim sucem! I dalje smo zemlja s najvećim brojem sudova, najvećim brojem sudaca i najvećim broje zaostataka. Pa tko je tu lud? Prema tome, mreža sudova koju smo složili neposredno prije moje smjene i koju smo trebali provesti, spajanje 35 sudova, taj posao nije proveden, a eto, prošle su tri godine.
Hoćete li se kandidirati za predsjednicu Republike? Vesna Pusić se kandidirala, hoćemo li imati još jednu Vesnu kao kandidatkinju za mjesto predsjednice?
– Da, imat ćemo još jednu Vesnu kao kandidatkinju. Ja ću se kandidirati za mjesto predsjednice Republike!
Predsjednička kandidatura
Ako je tako, što će biti temelj vašeg predsjedničkog programa?
– Upravo ono što sam maloprije rekla: ovo je društvo potrošeno i treba pronaći novi model. Dakle, ono što ću predložiti bit će strukturna promjena društva, jednostavno, nova priča. A budući ste me pitali dosta iz područja prava, evo, mogu reći kako će jedan od mojih prijedloga biti i taj da se državni odvjetnik bira neposredno, da ga ne predlaže i ne bira politika. Dakle, ne da ga predlaže Vlada i bira Sabor, nego da ga biraju građani na neposrednim izborima i da on odgovara njima. A onda će narod shvatiti je li dovoljno siguran i da li se državni odvjetnik bori protiv kriminala i korupcije. Ovako je sve zamagljeno kroz politiku. Sve se odvija kroz Sabor – nekome se skida, a nekome se ne skida imunitet. Kad je netko na vlasti nije ga lako ni dodirnuti, a čim se makne s vlasti njime se pere pod. Stvari su jako obezvrijeđene i tu treba uvesti reda.
