Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, danas je predstavila rezultate najnovijeg istraživanja o zastupljenosti žena i muškaraca na upravljačkim i rukovodećim pozicijama u 168 najznačajnijih trgovačkih društava u Hrvatskoj.
Istraživanje je dio EU Progress-projekta pod nazivom ‘Uklanjanje staklenog labirinta – jednakost prilika u pristupu pozicijama ekonomskog odlučivanja’.
Rezultati istraživanja
Istraživanjem je utvrđeno kako postoji velika razlika u zastupljenosti žena i muškaraca s obzirom na pravni oblik društva. Ako se istraživanje sagleda u kontekstu sličnih istraživanja Europskoj uniji koja su usredotočena na izlistana dionička društva, zastupljenost žena u upravama dioničkih društava u Hrvatskoj iznosi 17,32%, a muškarca 82,68%.
Promatraju li se nadzorni odbori, situacija je nešto bolja te udio žena u nadzornim odborima dioničkih društava za žene iznosi 21,69%, dok su muškarci na 78,31%.
Bolja zastupljenost žena je u društvima s ograničenom odgovornošću pa su tako u upravama tih društva žene zastupljene sa 31,87%, a u nadzornim 24,6%. Zabrinjavajuća je, međutim, činjenica da u trgovačkim društvima zastupljenost žena naglo pada što je društvo tržišno utjecajnije i njegova upravljačka struktura složenija.
Najveći je nesrazmjer, očekivano, na najvišim pozicijama – tek 9,43% žena uspjelo je doseći poziciju predsjednica upravnih tijela, a za predsjednice nadzornih odbora ta je brojka nešto veća – 14,3%.
Ovakvo stanje stvari jasno ukazuje da je fenomen staklenog stropa (ali i staklenog labirinta) primjenjiv na hrvatsko tržište rada. Pravobraniteljica tako ističe da se žene uspinju do određenih rukovodećih pozicija kao što je, primjerice, srednji menadžment, ali i da njihov uspon obično tamo staje.
“Na jednu članicu upravnih tijela i nadzornih odbora hrvatskih trgovačkih društava dolaze tri člana, dok je vjerojatnost sudjelovanja žena nakon 55 godine u upravnim tijelima više od 100% manja od vjerojatnosti sudjelovanja muškarca iste dobne skupine” ističe Pravobraniteljica za te dodaje kako “trend povećanja broja visokoobrazovanih žena na tržištu rada u zadnjem desetljeću zasigurno doprinosi rastu udjela žena na upravljačkim pozicijama, ali i da premda istovremeno podaci pokazuju da na rukovodećim pozicijama postoji puno žena s potencijalom za upravljačke pozicije, one svejedno na tim pozicijama ostaju značajno podzastupljene”.
Iz istraživanja proizlazi kako tipični muškarac, član upravnog tijela tvrtke u Hrvatskoj, ima završen ekonomski fakultet te je u dobi između 40 i 44 godina života. Sudjelovanje u upravnom tijelu dostupno mu je već u dobi od 25 do 29 godina, a u upravljanju tvrtkom sudjeluje čak i iza šezdeset pete godine života.
S druge strane, iako je tipična žena članica upravog tijela tvrtke također ekonomistica i ima između 40 i 44 godina, njezine šansu da sudjeluje u upravnom tijelu tvrke rastu tek oko 34. godine života, a u upravljanju ne sudjeluje nakon 55 godina starosti.
Problematično je i samo nepostojanje, odnosno izostanak rodno razvrstanih statistika, što je još zanimljivije uzevši u obzir Zakon o ravnopravnosti spolova iz 2003. godine prema kojem su sve institucije dužne voditi takve statistike.
‘Osobni stakleni strop’
Okrugli stol ‘Rodna uravnoteženost na upravljačkim razinama’, koji je uslijedio odmah nakon predstavljanja rezultata istraživanja, započeo je u neobično osviješteno.
Ministar Mrsić je tako priznao je kako je Hrvatska i dalje patrijarhalna i konzervativna zemlja.
Predsjednik HUP-a Davor Majetić rekao je kako više žena na rukovodećim pozicijama pokazuje da se one sve češće odlučuju biti poduzetnice, što može pridonijeti većoj konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, a predsjednica Uprave Erste nekretnina, Ilijana Jeleč Šuster, govoreći o rezultatima istraživanja koji pokazuju koliko smo daleko od ravnopravnosti, je izjavila: “To je rezultat društvene paradigme prema kojoj muškarci vladaju i vode, a žene podržavaju.”
Međutim, nije dugo prošlo prije nego li su se pojedini govornici i govornice počeli/e razmetati floskulama o povećanoj empatičnosti žena koja ide u korist tvrtkama te binarnim pričama o tipično ženskim i tipično muškim poslovima.
U ovakvim se raspravama uvijek nekako dogodi priča o izboru. Tako niti ovaj put nije izostala ideja o tome da je sve, pa i napredovanje u karijeri, stvar izbora te da su pojedini stakleni stropovi zapravo individualan izbor, odnosno žene svoju karijeru odlučuju u određenom trenutku zaustaviti zbog ovih ili onih razloga. Takva argumentacija završila je izjavom “dio žena nosi tu paradigmu u glavama”.
Prema predviđanjima Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, u Hrvatskoj će udio žena u nadzornim odborima dioničkih društava iznositi 40% 2027. godine, a 50% se predviđa za 2032. godinu.
Ipak, ako je suditi po smjeru u kojem se današnja rasprava razvijala, nemoguće je ne zapitati se jesu li ove brojke zapravo optimistično predviđanje.
{slika}Članak je nastao u okviru projekta Europske mogućnosti za ruralne žene koji provodi CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje u partnerstvu s Udrugom žena Hera, Prostorom rodne i medijske kulture K-zona i Radijom Kaj. Projekt financira Europska Unija u okviru IPA INFO 2012 te sufinancira Ured za udruge Vlade RH. Mišljenja i stavovi izneseni u ovom članku ne izražavaju mišljenje i stavove Europske unije niti Ureda za udruge Vlade RH.
