Tribina ‘Mladi na tržištu rada’, u organizaciji neformalne inicijative Za rad spremne koja djeluje u okviru Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, održana je u srijedu u prostorima Zelene akcije.
Na tribini, čija je svrha bila predstaviti rezultate istraživanja o položaju mladih u svijetu rada, govorile su pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, pomoćnica ministra rada Tatjana Dalić te članice inicijative i autorice istraživanja Anja Repalust i Irena Velimirović.
Prema zadnjim dostupnim podacima, stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj iznosi čak 46,2. Ponajprije ova visoka stopa nezaposlenosti, a potom i nestabilno tržište rada, konstantna rezanja radničkih i socijalnih prava, promjena radnog zakonodavstva i rast troškova života čine mlade iznimno ranjivom društvenom skupinom. U posebno teškom položaju su mlade žene u svijetu rada zbog dvostruke diskriminacije – temeljem dobi i spola.
“Globalni problem jest neperspektivnost mladih na tržištu rada u ova turbulentna vremena”, započela je svoje izlaganje Višnja Ljubičić.
Naime, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova istaknula kako je kroz praksu i iskustva, ženama najčešće uskraćeno pravo da žive i rade bez nasilja, prisile i straha. Također se prisjetila jednog istraživanja koji je radila u suradnji s Udrugom RODE, napravljeno na tisuću ispitanica. Rezultati su pokazali kako su žene najčešće diskriminirane temeljem dobi i majčinstva na tržištu rada.
“Žene su najčešće diskriminirane u fertilnoj dobi. To su prije bile godine od 25. do 29. Međutim, ta granica se danas produžila do 34. godine”, pojasnila je.
Ljubičić je prozvala poslodavce da svjesno manipuliraju ugovorima na određeno, dok institucije i inspekcije ne odrađuju svoj posao. Naime, 2008. godine 81 posto novozaposlenih žena su radile na ugovor na određeno. Danas je taj broj porastao na 94.3 posto, čime se još jednom dokazalo kako su nesigurni oblici rada postali dominantni. No, pomoćnica ministra Tatjana Dalić kazala je kako ih ne bi nazvala ‘dominantnim’, nego ‘fleksibilnim’ i to ne u negativnom smislu ‘jer ljudi danas lako mijenjaju poslove i profesije’.
Pravobraniteljica je istaknula kako je 40 posto žena izloženo nepovoljnom postupanju na radnom mjestu zbog trudnoće, odnosno korištenja rodiljnih i roditeljskih prava. Od žena koje su bile diskriminirane temeljem trudnoće na radnom mjestu, njih čak 55.3 posto je dobilo otkaz. Ostale su se suočile sa smanjenjem plaće, nemogućnosti odlaska na godišnji, niže rangiranim mjestom itd. Čak 69 posto ispitanih žena priznalo je kako su bile diskriminirane temeljem spola tijekom razgovora za posao.
Istražujući stavove studentica i studenata, Ljubičić je došla do saznanja kako su studentice te koje su češće svjesne postojanja rodne neravnopravnosti u društvu od muških kolega.
Dodala je kako je danas privatna sfera i dalje ostavljena ženi jer prema njenim podacima, čak 40 posto žena navodi da nikada nije niti tražila od partnera da vodi brigu o djeci, a velik broj partnera je ili odbio, ili nije ispunio obećanje.
{slika}
Dalić: Svako sedma mlada osoba je zapravo nezaposlena
“Da li je itko ikada pitao muškarca kako usklađuje obiteljski i profesionalni život? To nikada niste čuli na televiziji, je li tako? Iz čega mogu zaključiti da muškarci ili nemaju privatni život ili za njih nije bitan”, započela je pomoćnica ministra Tatjana Dalić svoje izlaganje, koje su kasnije neki gosti i gošće okarakterizirali kao domoljubno.
Dalić je kazala kako je bitno znati strukturu nezaposlenih. Iako sva dostupna istraživanja govore kako je u Hrvatskoj svako druga mlada osoba koja je završila neki oblik školovanja nezaposlena, pomoćnica ministra tvrdi kako je zapravo svaka sedma mlada osoba nezaposlena. Dodala je kako mladi rade na crno, pa lažu u anketama da ne rade ‘jer vjeruju da ih to ispituje inspekcija rada, a ne anketari/ke’.
Također je nahvalila mjere aktivnog zapošljavanja, kao i mjere iz Garancije za mlade, istaknuvši kako je više od 60 posto korisnika/ca mjera iz Garancije našlo posao u roku od 6 mjeseci od prestanka korištenja mjera. Međutim, Mreža mladih posjeduje drugačije podatke, koji pokazuju kako je 47 posto mladih zaposleno nakon stručnog osposobljavanja u roku od šest mjeseci. Osim toga, problematično je i mentoriranje stručnog osposobljavanja, budući da ga realno nitko ne nadgleda, kao i omjer korištenja mjere u javnom i privatnom sektoru.
Dalić je kazala kako mediji ‘prehapuhuju priču oko odljeva mozgova’ jer je u minuloj godini otišlo 15.000 ljudi, dok je 10.000 ušlo u Hrvatsku. Od tih 15.000 samo ih je 4.060 otišlo u Europsku uniju, 619 u Švicarsku, a ostalo u Srbiju i BiH. Osim toga, rekla je kako su se samo 3.472 osobe zaposlile u inozemstvu, od čega 1.090 je mladih.
Mladima plaća ispod prosjeka
“U istraživanju je sudjelovalo ukupno 2.947 osoba, od čega 77,2 posto žena i 22,6 posto muškaraca. Većina ispitanika/ca, točnije njih 67 posto su višeg ili visokog obrazovnog statusa. Najveći broj više i visoko obrazovanih ispitanih osoba je završilo fakultet društveno-humanističkog usmjerenja. U tom usmjerenju dominiraju žene, dok su muškarci zastupljeniji u tehničkim usmjerenjima”, ogradila se odmah na početku autorica istraživanja Anja Repalust, navodeći kako je uzorak prigodni nereprezentativni.
“Samo 35 posto zaposlenih mladih radi na ugovor na neodređeno, dok su preostali zaposleni preko nestalnih i nesigurnih oblika rada. Čak 65 posto ispitanih je nezaposleno, a oni koji rade u više od 60 posto slučajeva imaju plaću ispod hrvatskog prosjeka – manju od 4.500 kuna. Gotovo polovica ispitanika kaže da im plaća uopće ili većinom nije dovoljna za zadovoljavanje životnih potreba. Sukladno tome, čak 65,7 posto ispitanih mladih odgovara da im netko financijski pomaže. U najvećoj mjeri to su roditelji (67,5%) te partner ili partnerica (44,2%). Stoga nas ne čudi podatak da na pitanje razmišljanju li o preseljenju u inozemstvo, samo 14 posto ispitanih osoba odgovara da o tome uopće ne razmišlja. 52,4 posto o tome razmišlja ponekad, a 33,7 posto ispitanih o preseljenju u inozemstvo zaista ozbiljno razmišlja”, kazala je.
{slika}
Tko se zaposlio nakon stručnog osposobljavanja?
Ako promatramo primjenu mjera, ukupno 40 posto ispitanih koristili su (ili trenutno koriste) jednu ili više mjera.
“Kada detaljnije proučimo tih 40 posto ,zasebno dobivamo rezultate kako 16 posto trenutno još uvijek koristi mjere aktivnog zapošljavanja mladih. Ostatak, točnije 84 posto, više ih ne koristi. Promatramo li tu skupinu po kriteriju zaposlenja, dobivamo zabrinjavajuć podatak, a to jest da je većina (77%) trenutno nezaposlena”, pojasnila je.
Rodna razlika
Repalust je naglasila i primjetnu rodnu razliku.
“Muškarci su zastupljeniji među onima koji radi na ugovore na neodređeno te dominiraju u privatnom sektoru, dok su žene češće zaposlene putem ugovora na određeno vrijeme te češće rade u državnoj službi i civilnom sektoru. Unatoč tome što žene postižu bolje rezultate tijekom školovanja te su češće obrazovanije od muškaraca, i dalje zarađuju manje od muških ispitanika”, potvrdila je ono što je pravobraniteljica ranije prezentirala.
Kronično nezadovoljstvo životom
“Ukupno 73,1 posto ispitanih osoba smatra da njihova struka nije adekvatno cijenjena u društvu, a 72,1 posto smatra da im struka nije adekvatno plaćena, što uzrokuje dodatno nezadovoljstvo položajem u svijetu rada. Kada je riječ o strahovima vezanim za budućnost, 42 posto ispitanih boji se gubitka posla, a 39,9 posto strahuje kako se neće zaposliti. Također, prisutne su bojazni i od nemogućnosti financijskog osamostaljenja, kao i nemogućnost osnivanja obitelji zbog nedostatka financijskih mogućnosti i preopterećenosti poslom”, zaključila je Repalust pritom otvorivši brojna pitanja o kojima dosad nitko nije promišljao – što se događa s mladima nakon što se zaposle na nekom nesigurnom, potplaćenom radnom mjestu? Dok se bavimo brojkama i statistikama, zanemarili smo emocionalne i psihološke aspekte ovakvog stanja u svijetu rada.
{slika}
