U ponedjeljak, 22. veljače, udruženje INFOHOUSE, Sarajevski otvoreni centar i Fondacija CURE, koje čine Žensku mrežu BiH, u Sarajevu su predstavili /e rezultate monitoringa općih izbora 2014. u pogledu političke participacije žena.
Političarima i političarkama koji će uskoro obnašati javne dužnosti u BiH, ove tri organizacije poručile su da trebaju dozvoliti ženama da sudjeluju u vlasti, odnosno da nakon njihovog stavljanja na kandidacijske liste one moraju dobiti mandate i moć odlučivanja nakon izbora.
“Na kandidacijskim listama za državni, entitetski i kantonalni nivo 42 posto bilo je zastupljeno žena, s obzirom na to da Izborni zakon BiH nalaže 40 posto. U prosjeku je 19 posto izabrano žena”, kazala je Jadranka Miličević, direktorica Fondacije CURE.
Od osvojenih 110 mandata SDA je 17 dala ženama, od 68 mandata HDZBiH u okviru koalicije dao je također 17 ženama, od 56 SBB dao je 13 ženama, od 46 Demokratska fronta dala je 17 ženama, od 43 SDP dao je četiri ženama, od 38 SNSD dao je osam ženama, od 25 HDZ 1990 dao je sedam ženama.
“Ovi podaci govore o rodnoj ravnopravnosti žena u politic, gdje bosansko-hercegovački lideri ni u kojem slučaju ne odstupaju od svojih fotelje”, kazala je direktorica Udruženja INFOHOUSE Dženana Alađuz.
“Komisije za ravnopravnost spolova trebale bi nakon izbora vidjeti kako sa 40 posto u srpnju spadne na 19 posto misteriozno u studenom. Što se dogodilo s 21 posto žena, jer nisu se sve razboljele ili rodile trojke. To je zastrašujući nedostatak odgovornosti”, istaknula je Alađuz.
U trenutku konstituiranja vlasti, organizacije su ukazale, da se mora poštivati Zakon o ravnopravnosti spolova, po kojem sva državna tijela na svim nivoima trebaju minimalno imati 40 posto žena.
“Od novih vlasti zatražit ćemo da se u Izborni zakon BiH uvede ženska kvota od 50 posto. Na taj način ćemo imati više žena u parlamentima”, istaknuo je Saša Gavrić, direktor Sarajevskog otvorenog centra.
Također, Gverić smatra da treba izmijeniti zakone kojima se regulira izbor vlada, tako da bude propisano da se ne može imenovati nijedna vlada ako nisu oba spola zastupljena.
“U posljednjih 20 godina”, dodaje Gverić “tamo gdje građani i građanke biraju, u zakonodavnim tijelima, imamo određenu zastupljenost oba spola, a tamo gdje lideri političkih stranaka odlučuju, u izvršnoj vlasti, nemamo gotovo nijednu ženu”.
Organizacije su istraživale i kako su najčitaniji mediji pisali o kandidatkinjama na proteklim izborima, što je dovelo do saznanja da žene nisu dovoljno zastupljene u novinskim člancima, na osnovu kojih se da nije bilo Željke Cvijanović, ne bi niti znalo da žene postoje u politici.
