Obljetnicu rođenja poznate hrvatske novinarke i književnice Marije Jurić Zagorke (1873.-1957.), ove godine 143., Centar za ženske studije (CŽS) obilježio je tokom prošloga tjedna nizom događaja. Na sam dan Zagorkina rođendana, za koji je nakon mnogih polemika ustanovljeno da je bio 2. ožujka, organizirana je Šetnja Zagorkinim tragom po Zagrebu, tijekom koje je ujedno i promovirano drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje Vodiča Zagorkinim tragom kroz Zagreb Slavice Jakobović Fribec, a šetnju je vodila sama autorica Vodiča.
Nalazak je bio zakazan za 12 sati pokraj spomenika na Trgu bana Josipa Jelačića, a dan je bio topao i sunčan, idealan za ovakvu šetnju. Moram priznati da sam se dolaskom do skupine okupljene oko znaka s nazivom ture iznenadila strukturom “šetača/ica”. Iz nekog sam razloga očekivala mlađu populaciju, dok je većina okupljenih bila treće životne dobi – očito osobe koje su odrastale na Zagorkinim romanima u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata i koje su poznatu književnicu možda pokoji put i vidjeli na balkonu njezina stana na zagrebačkom Dolcu, u kojem se i danas nalazi Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke. Trg bana Jelačića bio je prva lokacija šetnje zato što se, prema riječima vrlo zanimljive voditeljice bogatoga znanja, ovdje zbio jedan vrlo važan politički događaj, koji je odigrao vrlo važnu ulogu i u Zagorkinu životu. Radi se, naime, o buntovničkom studentskom spaljivanju mađarske zastave 1895. godine u znak protesta protiv nasilne mađarizacije. Ovaj je događaj ostavio izniman utisak na tada vrlo mladu Zagorku, prisilno udatu za Mađara koji je trebao “obuzdati” njezine socijalističke ideje i pisanje. Nakon što je, nešto kasnije, pobjegla od supruga i nastanila se u Zagrebu, i sama je postala velika borkinja protiv mađarizacije i pokretačica prosvjeda (između ostalog, i vrlo uspješnoga prvog ženskog prosvjeda u Hrvatskoj, o kojem su pisali svi strani mediji onoga doba).
S Trga je skupina krenula niz Ilicu, zastavši kratko kraj kapelice, na mjestu gdje se nalazila psihijatrijska bolnica u koju je Zagorka dovedena nakon što je pobjegla od supruga, a on za njom raspisao tjeralicu, i zaustavila se u Tomićevoj ulici. Ovdje se nalazila kuća u kojoj je poznati psihijatar onoga doba – koji postaje Zagorkinim prijateljem nakon što mu je dovedena na procjenu kao pacijentica, a on ustvrdio da je s njom “sve u redu” – organizirao okupljanja zagrebačkih intelektualca, uključujući Mariju Jurić Zagorku. Posljednja je lokacija bila pred Kinom Europa, u blizini Varšavske ulice, gdje se nalazio Samostan sestara milosrdnica. U ovaj je samostan Zagorka poslana kao djevojčica, nakon što je samoinicijativno održala “neprikladan” govor pred banom Khuen-Hedervaryjem, pozvavši ga da zaštiti hrvatsko seljaštvo od izrabljivanja, umjesto da mu samo zaželi dobrodoščicu. Mnogi nisu mogli povjerovati da bi dijete bilo u stanju samo osmisliti takav govor, te su sumnjali u lojalnost njenih roditelja mađarskoj vlasti. Ne mogavši se više nositi s “neposlušnom” kćeri, roditelji je šalju u spomenuti samostan, gdje se školuje nekoliko godina, piše svoje prve drame i pokreće svoje prve novine.
U 14 sati u Memorijalnom stanu na Dolcu počinjalo je prikazivanje dokumentarno-igranog filma Zagorka, autorice Biljane Čakić Veselič, koje je bilo zamišljeno kao nastavak na šetnju. No pripovijedanje Slavice Jakobović Fribec bilo je toliko zanimljivo da je poveća skupina entuzijasta/kinja ostala okupljena oko nje i upijala i posljednje, gotovo šaptom ispričane, potresne događaje iz života Marije Jurić Zagorke.
Te je večeri u 19 sati bila organizirana i šetnja pod nazivom Zagorkina priča – vodstvo Gornjim gradom i mjestima koja su obilježila događaje iz najčitanijeg Zagorkina djela Grička vještica. Broj sudionika/ica bio je ograničen, a interes, čini se, ogroman, pa su mjesta vrlo brzo bila popunjena. CŽS najavio je mogućnost organiziranja još jedne takve šetnje, pa ukoliko vam je žao što ste ovu propustili, pratite najave i nadajte se da će se još jedna šetnja zaista organizirati.
Osim u srijedu 2. ožujka, vrata Memorijalnog stana bila su otvorena za posjetitelje/ice i u četvrtak, 3. ožujka, kao i u nedjelju, 6. ožujka od 11 do 16 sati, te je i tih dana u 14 sati prikazivan film Zagorka.
U nedjelju u 12 sati u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke predstavljen je DIY hologram s likom Zagorke. Hologram je izradila i predstavila Udruga za razvoj “uradi sam” kulture, koja se – kako joj naziv govori – bavi promoviranjem “do it yourself”, ali i “do it with others” kulture te spajanjem umjetnosti, tehnologije i znanosti. Ovom prigodom promovirano je i konkretno uvođenje inovativnih praksi i digitalne kulture u muzejski prostor. “Uradi sam” hologram sastojao se od blještavog treptećeg prikaza Zagorkinog portreta u kugli koja se okreće, a njezini tvorci najavljuju uskoro predstavljanje još jednoga holograma sa Zagorkinim likom. Predstavnica CŽS izjavila je kako će možda u bližoj budućnosti pokušati hologram postaviti na balkon Memorijalnog stana i promotriti reakcije ljudi na Dolcu – scena koja bi bila posebno zanimljiva i jer bi pomalo podsjećala na Giulijino pojavljivanje na prozoru kuće baruna Makara u Tajni krvavog mosta.
Vrijeme između predstavljanja holograma i početka prikazivanja filma Zagorka posjetiteljima/icama Memorijalnog stana skratila je Vesna Barilar zanimljivim izlaganjem o životu i djelu Marije Jurić Zagorke i vodstvom Memorijalnim stanom.
Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke, na adresi Dolac 8, možete samostalno ili uz vodstvo Vesne Barilar posjetiti svake nedjelje, te saznati više (ili se barem podsjetiti) o Zagorki – ženi koja nije bila samo vrlo uspješna književnica, već i izrazito hrabra osoba koja se nije bojala sama ustati protiv patrijarhata, opresije malih ljudi i ostalih sputavajućih konvencija. Ona se zapravo sama i nije smatrala spisateljicom, već novinarkom i aktivistkinjom, a oba njezina lica mogu nam i danas poslužiti kao izvor neiscrpne inspiracije.
