Pandemija koronavirusa unazadit će napredak postignut prema rodnoj ravnopravnosti, budući da se predviđa da će milijuni žena i djevojaka imati neželjenu trudnoću te upasti u siromaštvo, priopćili su prošlog tjedna svjetski čelnici/ce.
Potrebno je zaštititi prava žena i djece usred ove pandemije, istaknula je predsjednica Estonije i nekadašnja premijerka Novog Zelanda, koje su održale virtualni summit sa čelnicima/cama iz Kanade, Costa Rice i Senegala, uz predstavnike/ice UN-a.
“Okupili smo se jer nitko od nas nije spreman stajati sa strane i gledati kako ova pandemija urušava značajan napredak koji je postignut na području zdravlja i prava žena, djece i adolescenata/ica”, rekla je Helen Clark, koja je obavljala funkciju premijerke Novog Zelanda od 1999. do 2008. godine.
“Čujemo priče iz prve ruke da se cijepljenja ne mogu obaviti, zdravstvene usluge za trudnice su nedostupne, kao i generalno usluge seksualnog i reproduktivnog zdravlja”, rekla je zakladi Thomson Reuters. “Ne mora biti ovako, no trenutno ne postoji dovoljno globalne solidarnosti da bi se situacija promijenila”.
Ujedinjeni narodi procjenjuju da bi pandemija u sljedećih šest mjeseci mogla rezultirati sa 7 milijuna neželjenih trudnoća, budući da žene nemaju odgovarajuć pristup kontracepciji i zaštiti reproduktivnog zdravlja.
Očekuje se da će se smrtnost djece povećavati i do šest tisuća dnevno zbog smanjenja rutinskih usluga kao što su postnatalni pregledi i cjepiva, što bi moglo prouzročiti porast smrtnosti mlađih od 5 godina po prvi put u posljednjih nekoliko desetljeća, upozorio je UNICEF.
Kao ranjive članice društva, posebno u siromašnijim zemljama, žene će vjerojatno doživjeti veliki ekonomski udar i teško se oporavljati, ističe Clark. Nekoliko je čelnika/ica navelo da su intervencije na razini zajednice najbolje rješenje, poput kampanje u Senegalu za distribuciju hrane i informacija o zdravstvenim resursima ženama.
Predsjednica Estonije Kersti Kaljulaid pozvala je zemlje da potraže inovativna rješenja. “Tradicionalni alati nisu dovoljni. Zato pokušajmo stvari učiniti drugačije, pružiti više”, rekla je Kaljulaid. “Ako iz ove pandemije uopće može proizaći nešto pozitivno, to je šire prihvaćanje važnosti globalnih zajedničkih dobara… i podržavanje najslabijih u društvu, djece, adolescenata/ica i žena”, zaključila je.
