Prijedlog Zakona o medicinskoj oplodnji nanijet će veliku štetu Hrvatskoj, cijeloj njezinoj populaciji, struci te posebice parovima kojima medicina treba pomoći kako bi ostvarili želju da imaju dijete – jedinstven je stav hrvatskih stručnjaka s kojima smo razgovarali nakon što je Vlada početkom tjedna u saborsku proceduru uputila zakonski tekst koji je, i prije ove službene objave, digao golemu prašinu u javnosti. Prvo su se oglasili pacijenti koji se liječe od neplodnosti, pa je tako apel udruge Roda za povlačenjem zakona iz procedure potpisalo već više od pet tisuća ljudi. Pobuna tinja i u stručnim krugovima koji su uvjereni da će ovakvo rješenje unazaditi uspješnost medicinski potpomognute oplodnje u Hrvatskoj, a parove, koji se susretnu s neplodnošću, natjerati da potraže pomoć u nekom od inozemnih centara.
Manja uspješnost oplodnje
U Centru za humanu reprodukciju u zagrebačkoj Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj posebno su zabrinuti zbog zakonske zabrane zamrzavanja zametaka. “Ako se ustraje na zabrani zamrzavanja zametaka, uspješnost medicinske oplodnje smanjit će se za desetak posto, preusmjerit će se čitava djelatnost, a veći dio parova tjerat će se u inozemstvo”, kaže dr. Velimir Šimunić, predsjednik Hrvatskog društva za humanu reprodukciju i voditelj Centra za humanu reprodukciju u Petrovoj bolnici. Podsjeća da su slične posljedice izazvali restriktivni zakoni u Italiji i Njemačkoj, odakle parovi također odlaze u druge zemlje tražiti medicinsku pomoć da bi dobili dijete. Zamrzavanje zametaka, tumači Šimunić, omogućuje da se genetski materijal ne baca, nego se u ponovljenom kriotransferu ponovno otvara 20 posto šanse za trudnoću. Drugim riječima, jednim postupkom indukcije ovulacije, koji je skup i mukotrpan za ženu, stvara se dvostruko veća šansa za trudnoću, dok šanse za trudnoću smrznutim i odmrznutim jajnim stanicama iznose svega jedan do dva posto.
Skupa prilagodba
Dr. Šimunić podsjeća da se u prirodi gubi puno više jajnih stanica i zametaka nego prilikom umjetne oplodnje, pa se tako od 100 jajnih stanica rodi samo tridesetero djece, dok se u izvantjelesnoj oplodnji od istog broja jajnih stanica dobije od 60 do 70 zametaka, a uz zamrzavanje daju visoke šanse za trudnoću. Uspješnost medicinske oplodnje u Hrvatskoj danas iznosi 28 posto, a primjenom novog zakona past će na 18 posto ili manje, upozorava Šimunić..
“Punuđena zakonska rješenja unazadit će medicinsku oplodnju u Hrvatskoj, a u tom smo bili pioniri te među najnaprednijima i najboljima u Europi”, smatra dr. Erden Radončić iz zagrebačke Poliklinike Vili. Stručnjacima je posebno sporno što zakon propisuje da se “u postupku izvantjelesne oplodnje mogu oploditi najviše tri jajne stanice dobivene u jednom postupku” te što se ne mogu zamrzavati zameci, nego samo “preostale” jajne stanice.
Ovakvo rješenje u Europi ima samo Italija, a i ona razmišlja da ga promijeni jer su istraživanja, napominje dr. Radončić, pokazala da su rezultati loši. Ako jedna razvijena i bogata zemlja kao što je Italija odustaje od metoda zamrzavanja jajnih stanica, onda Hrvatska ne bi to trebala uvoditi. Budući da su se do sada zamrzavali embriji, nove metode, koje zahtijeva Vladin prijedlog, iziskivat će brojne tehničke i tehnološke prilagodbe koje će puno koštati. Zamrzavanje jajnih stanica znatno je kompliciranije i puno skuplje pa dr. Radončić procjenjuje da će time cijena izvantjelesne oplodnje (IVF) porasti 500 posto. U razdoblju koje će centri morati dobiti kako bi se prilagodili novim postupcima, pacijenti neće moći dobiti medicinsku pomoć, pa će još u većem broju nego do sada ići u susjedne države, posebice Sloveniju, upozorava Radončić te prognozira kako bi se moglo dogoditi da se hrvatske klinike presele na područje Bosne i Hercegovine ili Slovenije, gdje mogu nastaviti s postupcima koje su dosada uspješno provodili u Hrvatskoj.
Da Vladin prijedlog znači atak na žene i njihovo zdravlje, smatra i mr. Alfred Kniewald, biolog koji je zajedno sa suprugom Tatjanom trideset godina u Njemačkoj radio na IVF-u. Uz ostalo, supružnici Kniewald bili su u timu koji je zaslužan za prvu njemačku bebu rođenu uz medicinsku pomoć, a odnedavno rade u Poliklinici Škvorc u Samoboru. “Ne možete ženu tako hormonski stimulirati da dobijete do tri jajne stanice. S istom terapijom jedan se mjesec može dobiti 15 stanica, idući put jedna ili ni jedna”, objašnjava Kniewald. Ako trebamo čuvati dignitet ljudskog života, napominje, onda smo se dužni brinuti i za one ostale stanice koje se proizvedu u jednom postupku.
Potreban liberalan zakon
– Država me ovakvim zakonom stavlja u poziciju Boga jer ja moram odlučiti koju ću od od šest, sedam ili deset stanica ostaviti da se dijeli, a ja ne znam njihov potencijal. Ne možete reći radit ćemo samo sa tri stanice, pa nisu to čavli – naglašava Kniewald.
Hrvatskoj treba liberalan zakon o medicinskoj oplodnji, ali vrlo stroga kontrola i sankcije, suglasni su naši sugovornici. Kniewald ističe kako je nedopustivo da kod nas ne postoji registar podataka o postupcima medicinske oplodnje. To je ono što od Hrvatske zahtijeva EU, ali za to nije nužno donositi Zakon o medicinskoj oplodnji, kako tvrdi Vlada, koja time opravdava i njegovu hitnu proceduru u Saboru.
Dr. Šimunić smatra da je veliki problem zakona i otkrivanje identiteta donatora spolnih stanica.
Odličan prijedlog iz 2001. kritizirala HBK
Domaća medicinska javnost, kako su nam rekli i neki liječnici koji su željeli ostati anonimni, zaprepaštena je Vladinim rigidno konzervativnim rješenjima, o kojima, kako tvrde, struka uopće nije konzultirana. Njihova je iznenađenost tim veća što su mnogi od njih sudjelovali u izradi puno boljeg zakonskog prijedloga, pripremljenog još 2001., koji je tri godine kasnije HDZ-ova Vlada dala u službenu proceduru. U taj su tekst bila ugrađena suvremena rješenje po uzoru na zakone najnaprednijih europskih država. No, taj je prijedlog povučen nakon što ga je oštro kritizirala Hrvatska biskupska konferencija. U međuvremenu, objašnjavju naši sugovornici, preuzela ga je Makedonija, čak se i Slovenija njime koristila kada je donosila svoj zakon.
