Izvještaj o rezultatima istraživanja Podizanje svijesti i osnaživanje djevojaka i mladića u svrhu prevencije rodno uvjetovanog nasilja kroz audio-vizualne medije i glazbu, kojeg je proveo Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, donosi rezultate istraživanja o utjecaju rodnih stereotipa u audiovizualnim medijima i glazbi na stavove mladih prema rodno-uvjetovanom nasilju te procjenu potreba profesionalaca/ki koji rade s mladima na prevenciji rodno-uvjetovanog nasilja.
U istraživanju je sudjelovalo 29 srednjoškolskih nastavnica/ka i stručnih suradnica/ka i 95 učenica/ka iz četiri srednje škole (Gimnazija Bjelovar, Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar, Srednja škola Čazma i Srednja škola Ivana Šveara Ivanić Grad). Korištena metodologija kombinirala je kvalitativne i kvantitativne metode u prikupljanju podataka u odabranim školama. U svibnju 2018., provedene su fokus grupne diskusije s nastavnicima/ama i učenicima/ama. Kao nadopuna kvalitativnim podacima, primijenjen je i upitnik na učenicima/ama.
Preferencije adolescenata/ica po pitanju glazbe obuhvaćaju različite glazbene žanrove, ali se čini da je turbo folk glazba najpopularnija među ispitanicima/ama. U usporedbi s generacijama njihovih roditelja, ova generacija u dobi od 15- 17 godina ima drugačije stavove prema doživljavanju i konzumaciji glazbe. Glazbeno opredjeljenje adolescenata/ica nije vidljivo u odijevanju i izgledu, tako da netko može nositi AC/DC majicu i slušati turbo folk glazbu. Konzumacija glazbe se odvija digitalnim putem, dok gledanje video spotova nije toliko učestalo iskustvo. Glazba je ocijenjena kao važna u njihovom svakodnevnom životu, a adolescente/ice posebno privlače ritam i stihovi dok drugi aspekti glazbe poput izgleda pjevača/ice ili video spotova ostaju manje važni. Po pitanju prikaza žena i muškaraca u pjesmama, adolescenti/ce smatraju da su žene prikazane kao seksi i one koje ugađaju muškarcima, dok su muškarci predstavljeni kao moćni i kao zaštitnici žena.
Rodno uvjetovano nasilje je problem s kojim se nastavnice/i svakodnevno susreću u radu s mladima. Mišljenje je nastavnica/ka da adolescenti/ce ne prepoznaju određena ponašanja kao nasilna te nisu u mogućnosti kritički procijeniti situaciju. Nadalje, fizičko nasilje je rijetko, ali postoji mnogo različitih oblika nasilja koje mladi ne prepoznaju kao nasilje, poput kontroliranja, emocionalnog nasilja, ljubomore, ucjene, seksualnog nasilja (pritisak na stupanje u seksualni odnos i prijetnja da će naći novu djevojku ako ne pristane). Njihov je stav da glazba može biti učinkovit alat za prevenciju rodno-uvjetovanog nasilja, posebice glazba koja komunicira nenasilje svojim stihovima i porukama.
Osim rezultata istraživanja, izvještaj donosi i preporuke za rad na prevenciji nasilja u adolescentskim vezama.
Istraživanje je dio projekta “POKRENI PROMJENU – Senzibilizacija i osnaživanje mladih za prevenciju rodno-uvjetovanog nasilja kroz audio-vizualne medije i glazbu” a provodi se u partnerstvu organizacija iz šest europskih zemalja: Fundació Surt (Katalonija, Španjolska), KMOP (Grčka), The Peace Institute (Slovenija), CESI (Hrvatska), Mediterranean Institute of Gender Studies (Cipar) i Feminoteka (Poljska). Nositeljica projekta je Fundació Surt (Katalonija, Španjolska).
“POKRENI PROMJENU – Senzibilizacija i osnaživanje mladih za Prevenciju rodno-uvjetovanog nasilja kroz audiovizualne medije i glazbu” je europski projekt kojem je namjera educirati mlade kroz audiovizualne medije i glazbu te ih potaknuti na kritičko mišljenje i osnažiti za prevenciju rodno-uvjetovanog nasilja (RUN). U svrhu postizanja cilja, prva projektna aktivnost bila je prikupljanje podataka o utjecaju rodnih stereotipa u audiovizualnim medijima i glazbi na stavove i ponašanje mladih prema rodno-uvjetovanom nasilju te procjena potreba profesionalaca/ki u radu na prevenciji rodno-uvjetovanog nasilja s mladima. Izvještaj sadrži rezultate ove aktivnosti.
