Posljednjih nekoliko godina dr. sc. Danica Ramljak češće je u Hrvatskoj nego ranije kada je istraživala i predavala na američkim sveučilištima. U SAD je otišla još kao studentica izborivši se između 200 kandidata za stipendiju. Ostala je ondje 22 godine, otvorila i konzultantsku tvrtku, čiju tvrtku-kćer ima u Hrvatskoj. Odnedavno je na čelu “Ruđera” jedne od najvažnijih, ako ne i najvažnije znanstvene ustanove u Hrvatskoj.
– Sretna sam, ali dijelom i oprezna. Dolazim na važno mjesto, u važnu instituciju za Hrvatsku gdje radi više od 550 visoko obrazovanih znanstvenika, a neki od njih su prepoznatljivih i u svijetu. Ruđer je svakako najelitnija hrvatska znanstvena institucija,- priča Danica Ramljak, ravnateljica Instituta Ruđer Bošković.
Suradnja s međunarodnim institucijama
Za ravnatelja/icu Instituta natjecalo se sedam kandidata.
– Čeka me jako puno posla, suradnji, strateških odluka. Institucija je prestižna u hrvatskim okvirima, a nekoć je bila i u svjetskim. Međutim, u zadnjih desetak godina, više nije tako međunarodno prepoznatljiva. Prepoznatljivi su pojedinci iz instituta. Želim Ruđer vratiti na prijašnju razinu. između ostalog i svojim jakim međunarodnim kontaktima. Otvarat ću institucijske suradnje. Imam u tome iskustva, želim vratiti Ruđeru prepoznatljivost na međunarodnoj znanstvenoj sceni.
Kako planirate u tome uspjeti?
– Treba unijeti i neke interne promjene, sastavnice samog instituta trebaju međusobno surađivati. Multidisciplinarnost Ruđera je njegova jaka strana, ali nije dovoljno iskorištena. U tome će mi pomoći moj menadžerski dio.
Imate 22 godine radnog iskustva na američkim sveučilištima koji su među najboljima u svijetu. Koliko ćete od tog primijeniti na Hrvatsku?
– Nije moguće prekopirati Ameriku u Hrvatsku i ne namjeravam prepisivati taj model. Prilagodit ću ga hrvatskim uvjetima. Ruđer ne može živjeti kao jedna oaza u državi. Želim uzeti najbolje od svih sustava koji postoje.
Više primjenjive znanosti
Što je najvažnije promijeniti?
– Institut Ruđer Bošković je perjanica bazične znanosti i to ću svakako nastaviti njegovati. Bez bazične znanosti nema prave znanosti. No jedan dio te znanosti ipak mora biti primjenjiv. Da bi Hrvatska bila društvo znanja, da bi došlo do pretakanja znanja s instituta i sveučilišta u gospodarstvo, što se u svijetu danas najnormalnije događa, mora jedan postotak istraživanja na Ruđeru ići u državne svrhe. Zahtijevat ću da se usklade s potrebama hrvatskog gospodarstva.
Kako se osloboditi bojazni od komercijalizacije znanosti?
– Oni se boje da ću ja njih komercijalizirati, a to se neće dogoditi. Ipak jedan postotak istraživanja će ići u primjenu. Porezni obveznik mora znati na što idu njegovi novci. Rijetko se čuje koji su hrvatski nacionalni prioriteti u bilo kojem području. U znanosti bi ih trebalo lako odrediti. Ako Hrvati umiru od određene vrste tumora, onda se Ruđer treba baviti pronalaskom lijeka upravo za taj tumor.
Budžet IRB-a je neusporediv s novcima kojim raspolažu instituti u svijetu. Kako to riješiti?
– Neću se oslanjati se samo na državne novce. Budžet nije velik, zato treba pronaći dodatne načine. Organizirat ću projekte “fund raisinga”, i njima pokušati pribaviti novac iz drugih izvora, a ne samo iz državne blagajne.
Nisam s Hillary ispijala kavice
Prije dolaska u Hrvatsku sudjelovali ste u kampanji Hillary Clinton. Zašto?
– Ušla sam u kampanju Hillary Clinton u Virginiji kao volonter, namjerno, ne bih li naučila kako se na timski način guraju svoji principi. U Hrvatskoj je često prisutna teatralnost. Tako me pitaju jesmo li pile zajedno kavu. Nisam s Hillary ispijala kavice, radila sam na terenu s mladim ljudima te ona sigurno ne zna tko je Danica Ramljak. Odabrala sam je jer mi je draža od Obame, a i zato što je on za mene bio velika nepoznanica. Hillary sam znala iz Clintonove odlične administracije u kojoj je bilo jako puno ulaganja u znanost. Hillary je žena koja je prihvatila izazov, čak bila idol u nekim stvarima. Nikad nije bila u sjeni supruga. Uostalom da bi stala iza kandidata moram znati i vjerovati u ono za što se on zalaže.
Kako se vidite za četiri godine, pri isteku mandata ravnateljice IRB-a?
– Vjerujem da ću u četiri godine uspjeti ispuniti bar 80 posto ciljeva koje sam zacrtala i predstavila. Znam da me neće svi voljeti, da će biti ljudi koji bi neke stvari napravili drukčije, no ja imam svoj koncept, a rado ću saslušati i poslušati savjete drugih. Imam snagu, volju, radne navike i najprije ću podići skalu sebi pa onda očekujem to i od ostali. Ne želim da mladi znanstvenici odlaze iz Hrvatske. Oni su pokretačka snaga IRB-a, a ja ću napraviti sve da ih zadržim.
Nova ravnateljica na čelo Instituta Ruđer Bošković dolazi 15. svibnja.
