U fokusu

Prvi Svjetski dan socijalne pravde

Danas se  prvi put u cijelome svijetu obilježava Svjetski dan socijalne pravde. O tome je Rezoluciju usvojila Opća skupština UN-a i pozvala  sve države članice da, na nacionalnoj razini, posvete taj posebni dan, 20. veljače,  promoviranju konkretnih aktivnosti sukladno ciljevima Svjetskoga samita za socijalni razvoj i dvadesetčetvrtog posebnog zasjedanja Opće skupštine. 

Prvi Svjetski dan socijalne pravde

Danas se  prvi put u cijelome svijetu obilježava Svjetski dan socijalne pravde. O tome je Rezoluciju usvojila Opća skupština UN-a i pozvala  sve države članice da, na nacionalnoj razini, posvete taj posebni dan, 20. veljače,  promoviranju konkretnih aktivnosti sukladno ciljevima Svjetskoga samita za socijalni razvoj i dvadesetčetvrtog posebnog zasjedanja Opće skupštine. 
 
 
Također, Međunarodna organizacija rada, koja igra ključnu ulogu u promoviranju i postizanju napretka i socijalne pravde u okruženju koje se stalno mijenja, u lipnju 2008. u Ženevi je usvojila Deklaraciju MOR-a o socijalnoj pravdi za pravednu globalizaciju. Deklaracija stavlja punu i produktivnu zaposlenost i dostojanstven rad u središte gospodarskih i socijalnih prilika i afirmira četiri strateška cilja MOR-a: promoviranje zaposlenosti stvaranjem održivog institucionalnog i gospodarskog okružja, razvoj i jačanje mjera socijalne zaštite (socijalne sigurnosti i zaštite rada),promoviranje socijalnog dijaloga i tripartizma, poštivanje, promoviranje i realizaciju temeljnih načela i prava na radu.

– Ove se godine u svijetu prvi put obilježava Dan socijalne pravde, kada bi se sve države članice UN-a trebale osvrnuti na stanje socijalne pravde u svojoj državi. Hrvatska ima itekako razloga uključiti se. SSSH će pokrenuti i raspravu na GSV-u o značajnijem angažmanu svih socijalnih partnera u ovome segmentu. Socijalna pravda znači da svi građani Hrvatske, koji mogu raditi, trebaju dobiti posao odnosno da se stvaraju uvjeti za dobivanje posla svima koji mogu i žele raditi. U tome Hrvatska  ne “stoji” osobito dobro, jer je opća stopa zaposlenosti 53-56 posto. Prosjek EU je 70 posto. Najrazvijenije zemlje imaju 77 posto. Dakle, puno više hrvatskih građana trebalo bi raditi nego što ih sada radi. Država također treba na odgovarajući način skrbiti za one koji nemaju posla. Od 230 000 nezaposlenih samo 50 000 dobiva novčanu naknadu. Predugo se čeka na posao na Hrvatskome zavodu za zapošljavanje, pa ni u tome segmentu Hrvatska nema socijalnu pravdu. U Ustavu RH piše kako je Hrvatska socijalna država i kako se trebamo skrbiti za sve one koji se ne mogu skrbiti sami za sebe, putem socijalnih pomoći. U Hrvatskoj ima oko 270 000 koji dobivaju socijalnu pomoć, svega 500 kuna, što je definitivno nedostatno. Imamo 1,1 milijun umirovljenika, od kojih 75 posto živi ispod egzistencijalnoga minimuma. Ni tu nema socijalne pravde ! Plaću manju od 3 .000,00 kuna prima oko 300 000 radnika , što im je također nedostatno za život, pa ni tu nema socijalne pravde.
Socijalni partneri moraju se više angažirati i rješavati probleme socijalnim dijalogom, a socijalna pravda trebala bi biti temelj svega. Svjetska banka je rekla kako Hrvatska nije siromašna, nego bogatstvo nije dobro raspodijelila. Dakle, treba nova raspodjela. Nedopustivo je da je mali sloj hrvatskih građana sve bogatiji, a sve veći sloj hrvatskih građana siromašniji i da mi to gledamo i ništa ne poduzimamo – kazala je Ana Knežević, predsjednica SSSH, povodom Svjetskog dana socijalne pravde.