Sjedeći tjedan na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu raspravljat će se o izvješću Eduarda Kukana o stanju ljudskih prava u svijetu i politici Europske unije o tom pitanju.
U Izvješću Kukan objašnjava kako su tranzicijski procesi u svijetu nametnuli Europskoj uniji izazove u podržavanju ostvarivanja ljudskih prava i demokracije u svijetu. EU stoga mora izbalansirati prilagodljivost odgovora s vjernim i trajnim vrijednostima.
Zbog ustanaka u arapskom svijetu EU je počela preispitivati svoju vanjsku politiku, te se nakon revizije prošlih politika odlučila u budućnosti koristiti pristupom ‘više za više’. Ovim se pristupom podrazumijeva veća integracija i više novca u zamjenu za više reformi. Pristup je uključen i u obnovljenu Europsku politiku susjedstva.
Iako je EU u 2012. dobila Nobelovu nagradu za doprinos u promicanju mira i pomirenja, demokracije i ljudskih prava u Europi, tu borba ne staje – Europski parlament je u svojim rezolucijama o prošlom godišnjem izvješću i reviziji strategije EU o ljudskim pravima istaknuo potrebu za promjenom vlastite prakse kako bi se ljudska prava stavila u središte njegovih aktivnosti i donijele hitne rezolucije u svezi s demokracijom, ljudskim pravima i vladavinom prava.
Istraživanja Eurobarometra u 2012. godini pokazala su da su ljudska prava i dalje najvažnija stanovnicima EU., a bitno ih je podržavati radi kredibiliteta vanjske politike EU. Ljudska prava treba postaviti u središte odnosa EU s trećim državama i strateškim partnerima. Politika EU o ljudskim pravima mora biti usklađena s obvezama koje proizlaze iz Ugovora kako bi se izbjeglo postojanje dvostrukih standarda u vanjskim politikama. Pritom je ključna uloga civilnog društva.
Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta je već podržao ovo izvješće, te podržava praksu uvođenja pravno obvezujućih odredbi o ljudskim pravima u međunarodne sporazume EU i smatra da bi ove odredbe trebali sadržavati svi sektorijalni trgovinski sporazumi. Naglašava da Parlament može uskratiti svoj pristanak za potpisivanje međunarodnih sporazuma kada dolazi do ozbiljne povrede ljudskih prava, kao što se dogodilo u slučajevima zaključivanja Sporazuma o partnerstvu i suradnji (SPS) s Turkmenistanom ili tekstilnog protokola u okviru Sporazuma o partnerstvu i suradnji između EU-a i Uzbekistana.
Odbor ističe da Europska unija mora pružiti sveobuhvatnu podršku zemljama koje su se riješile autoritativnih režima i trenutačno se nalaze u postupku prijelaza na demokraciju. Potrebne su reforme policije, vojske i sudstva u tim zemljama. Smatra da su vanjski financijski instrumenti Europske unije važan alat za promicanje i zaštitu vrijednosti EU-a u inozemstvu. Osim toga treba pružiti podršku aktivnom i neovisnom civilnom društvu diljem svijeta na političkoj i financijskoj razini kroz Europski instrument za demokraciju i ljudska prava (EIDHR).
Postupak proširenja EU može se koristiti kao sredstvo za poticanje demokratizacije i jačanje zaštite ljudskih prava. Vladavina prava je okosnica proširenja EU. Poštovanje prava manjina predstavlja jedan od ključnih izazova Komisijine strategije širenja u 2012. i 2013. godini.
Odbor također žali što se zajednica Roma nalazi u posebno nepovoljnom položaju na području Zapadnog Balkana te osuđuje opća negativna društvena stajališta prema ranjivim skupinama kao što su zajednice LGBT i osobe s invaliditetom, što predstavlja učestali problem u mnogim državama koje su zahvaćene proširenjem.
Odbor izražava i zabrinutost zbog manjka demokracije, vladavine prava, temeljnih sloboda i izostanka poštovanja ljudskih prava u Bjelorusiji, kao i krize u Siriji i upotrebe prekomjerne sile. Negativna pojava je i selektivno pravosuđe u istočnim susjednim zemljama poput Ukrajine. Podupire uspostavu političkog dijaloga, koji predstavlja osnovni preduvjet za nastavak procesa tranzicije u Egiptu. Osuđuje kršenje ljudskih prava u sukobima u Siriji, Maliju, Sjevernoafričkoj Republici – pogubljenja, silovanja, mučenja, zlostavljanja, proizvoljna uhićenja. Postoji i zabrinutost zbog usvajanja nedavnih represivnih zakona i njihove proizvoljne provedbe od strane ruskih vlasti. EU prati stanje ljudskih prava u Kini te se pozivaju sve članice na sudjelovanje. Stanje ljudskih prava se pogoršalo u Iranu i Sjevernoj Koreji. EU se jednoglasno protivi smrtnoj kazni i osuđuje činjenicu da je Bjelorusija ostala posljednja zemlja na europskom kontinentu koja je odlučila zadržati smrtnu kaznu.
Tranzicijska pravda i izazov uspostave mira nužni su poslije obustave sukoba. Na one zemlje u kojima su ostali nedovršeni procesi tranzicije treba utjecati kako bi se nastavile reforme tamo gdje su stale. EU bi trebala uvesti učinkovite političke sankcije prema svim režimima u kojima su civili podvrgnuti represivnim metodama. Potrebno je i pojačati napore u provedbi revidirane strategije za provedbu Smjernica EU o djeci u oružanim sukobima. Pozdravlja pokretanje u 2012. godini nove financijske linije za pružanje potpore djeci koja su zahvaćena sukobima putem humanitarne pomoći, koja osigurava pristup obrazovanju u hitnim slučajevima.
Odbor skreće pozornost na uključivanje zločina po spolnoj osnovi i zločina seksualnog nasilja u Rimski statut – te se radnje sada smatraju ratnim zločinom, zločinom protiv čovječnosti odnosno konstitutivnim činom u pogledu genocida ili mučenja.
Nadalje, Odbor poziva na ciljanu kampanju o pravima djece s posebnim naglaskom na nasilje nad djecom te se raduje učinkovitoj provedbi integrirane strategije EU-a za sprječavanje trgovine ljudima, koja se odnosi na razdoblje od 2012. do 2016. godine, a u kojoj se navodi da je dječji rad osnovni uzrok trgovine ljudima.
Na ovo izvješće svoje je mišljenje dao i Odbor za prava žena i rodnu ravnopravnost Europskog parlamenta. Taj odbor ističe da bi promoviranje ženskih prava trebao biti krucijalni dio dijaloga o ljudskim pravima koje EU provodi s trećim zemljama. Komisija treba učiniti pitanje ženskih prava centralnim za pristupanje zemalja u EU. Specijalni predstavnik ljudskih prava kojeg je EU delegirala bi trebao obraćati posebnu pozornost na prava žena. Stoga, Odbor poziva sve zemlje članice na potpisivanje Konvencije o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama. Naglašava se važnost kampanja za osvješćivanje u sredinama gdje se krše prava žena.
EU treba što hitnije povećati napore u borbi protiv ‘gendercide’, odnosno ubijanja ženske novorođenčadi i preferiranje muške djece.
Treba također poduprijeti sudjelovanje žena u politici i ekonomiji, procesima izgradnje mira, demokratskim tranzicijama i rezolucijama konflikata, promicati aktivnost žena u malom i srednjem poduzetništvu, poljoprivredi i projektima ruralnog razvoja i ohrabrivati treće zemlje da misle o pravima žena kada rade zakone.
Preporuka Odbora je da ženska prava budu sastavni dio Milenijskih razvojnih ciljeva nakon 2015., a posebno se to odnosi na seksualna i reproduktivna prava. Odbor, naime, smatra da se i dalje ne posvećuje dovoljna pažnja seksualnim i reproduktivnim pravima žena. Treba se osigurati da ICPD+20 (International Conference on Population and Development) dobro sagleda sve aspekte vezane za potpuno uživanje seksualnih i reproduktivnih prava, te da se reafirmira snažan progresivan pristup istima u skladu sa standardima međunarodnih ljudskih prava.
