Women, Peace and Security (WPS) Index, u suradnji s Institutom za istraživanje mira u Oslu, predstavio je rezultate istraživanja, provedenog u 153 zemlje, čiji je cilj bio izmjeriti razinu ženske emancipacije te općenitu mogućnost žene da ostvari dobar život u određenoj državi s obzirom na stupanj (ne)postojanja mira, sigurnosti i inkluzivnosti.
U istraživanju važećem kroz 2018. godinu, kao mjerači razine ženskih prava korišteni su faktori poput godina školovanja, zaposlenosti, broja žena na zakonodavnim pozicijama, potencijalnog postojanja rata u državi, pravne i ostalih oblika diskriminacije, partnerskog nasilja, pa čak i uporabe mobitela.
Dok je prvo mjesto zauzeo Island, gdje je opća sigurnost žene (bilo u pogledu pravne zaštite, dostupnosti obrazovanja ili pak financijske neovisnosti) u društvu procijenjena na 80 posto, na posljednjem, 153. mjestu, našao se Afganistan. Prema brojkama dostupnima u istraživanju, prosječna žena u Afganistanu školuje se tek četiri godine, nezaposlena je i financijski nesamostalna. Čak 60 posto Afganistanki za života biva izloženo cjeloživotnom partnerskom nasilju, dok pravni sustav i dalje diferencira između žena i muškaraca u pogledu primjenjivosti pravnih odredbi.
Zbog utjecaja dugogodišnjeg građanskog rata, 152. mjesto pripalo je Siriji iz koje se nedavno proširila i vijest o seksualnom iskorištavanju žena u razmjenu za humanitarnu pomoć.
Na listi ispitanih zemalja našla se i Hrvatska, zauzevši 24. mjesto. Iako se Hrvatice većinom ne mogu požaliti na financijsku inkluziju (koja iznosi 88 posto), 42 posto ih je zaposlenih te nemalih 87 posto posjeduje mobitel, Hrvatska ipak po mnogočemu i dalje zaostaje za zemljama poput Islanda. U Saboru je tek 20 posto žena, pravna diskriminacija i dalje postoji, a procjena je da čak 13 posto žena biva izloženo cjeloživotnom partnerskom nasilju.
Susjedna Srbija s Hrvatskom dijeli 24. mjesto, dok se Bosna i Hercegovina našla na 50., a Slovenija je zauzela vrlo visoko četvrto mjesto.
