Takozvani “izvještaj Lunacek” danas je usvojen na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu sa 394 glasova za i 176 glasova protiv. Neobvezujući Akcijski plan predlaže mjere kojima se žele suzbiti homofobija i transfobija u EU, po uzoru na postojeće planove o suzbijanju diskriminacije na temelju roda, etničkog porijekla ili invaliditeta.
Ulrike Lunacek je izjavila kako su se europski konzervativci tjednima unaprijed mobilizirali kako bi srušili ovaj Akcijski plan, plašeći građane s “nametanjem homoseksualne orijentacije njihovoj djeci” – rečenica koju smo i u Hrvatskoj mogli/e pročitati.
Izvještaj zapravo u sebi sadrži sljedeće:
EU se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i prava pripadnika manjina. Usmjerena je na borbu protiv diskriminacije na temelju spola, rase, etničkog podrijetla, religije ili vjere, invaliditeta, dobi ili spolne opredijeljenosti.
Vijeće EU je u lipnju 2013. godine donijelo odlučne smjernice o promicanju i zaštiti uživanja svih ljudskih prava LGBTI osoba.
U istraživanju Agencije Europske unije za temeljna prava iz 2013. godine o LGBTI osobama utvrdila je da se 47 posto LGBTI osoba tijekom prošle godine osjećalo diskriminirano ili uznemiravano, pri čemu je najvjerojatnije da će diskriminirane biti lezbijke (55 posto), mlade osobe (57 posto) i siromašnije LGBT osobe (52 posto); njih 26 posto bilo je napadnuto ili im se prijetilo nasiljem zbog njihove spolne opredijeljenosti ili rodnog identiteta (35 posto među transrodnim osobama); samo 10 posto njih osjeća se dovoljno sigurno da prijavi diskriminaciju policiji, a samo 22 posto prijavljuje nasilje ili uznemiravanje; njih 32 posto diskriminirano je u kućanstvu, tijekom obrazovanja ili prilikom traženja zdravstvenih usluga; njih 20 posto diskriminirano je na radnome mjestu ili u struci (29 posto među transrodnim osobama). Zbog ovih poražavajućih podataka EU i države članice trebaju razviti akcijski plan za promicanje poštovanja za LGBT osobe i zaštitu njihovih temeljnih prava.
U svibnju 2013. jedanaest ministara za ravnopravnost pozvalo je Komisiju na izdavanje sveobuhvatne politike EU-a za ravnopravnost LGBT osoba te je 10 država članica već donijelo slične politike na nacionalnoj razini i regionalnim razinama ili o njima raspravljaju.
Europska komisija, države članice i odgovarajuće agencije trebaju tijekom razdoblja od pet do deset godina zajednički raditi na sveobuhvatnoj politici kojom bi se zaštitila temeljna prava LGBTI osoba, tj. na planu, strategiji ili akcijskom planu koji bi:
– osigurao postojeća prava integrirajući pitanja u vezi s temeljnim pravima LGBTI osoba u sav relevantan rad – primjerice, prilikom izrade nacrta budućih politika i prijedloga ili praćenja provedbe zakona EU-a;
– olakšao, koordinirao i pratio razmjenu dobre prakse među državama članicama
– odgovarajuće agencije EU trebale bi u svoj rad integrirati pitanja u vezi sa spolnom opredijeljenošću i rodnim identitetom te savjetovati Komisiju i države članice
– prikupljati relevantne i usporedive podatke o situaciji LGBTI osoba u EU-u
– podupirati i promicati osposobljavanje i izgradnju kapaciteta za nacionalna tijela za jednakost spolova, nacionalne ustanove za ljudska prava i ostale organizacije čiji su zadaci promicanje i zaštita temeljnih prava LGBTI osoba;
– osvijestiti građane o pravima LGBTI osoba
Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove Europskog parlamenta uz ovaj izvještaj još naglašava potrebu za nediskriminacijom pri zapošljavanju, poboljšanje edukacije, dijeljenje dobrih praksi između država članica, dostupnost zdravstva, uzimanje u obzir specifičnih LGBTI zdravstvenih problema te dostupnost roba i usluga za transrodne osobe, provođenje akcija specifičnih za transrodne i intersex osobe. Uz to LGBTI osobama se treba omogućiti pravo na državljanstvo, obitelji i slobodu kretanja, azil, slobodu okupljanja i izražavanja.
{slika}Članak je objavljen u okviru projekta Europske mogućnosti za ruralne žene koji provodi CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje u partnerstvu s Udrugom žena Hera, Prostorom rodne i medijske kulture K-zona i Radijom Kaj. Projekt financira Europska Unija u okviru IPA INFO 2012. Mišljenja i stavovi izneseni u ovom članku ne izražavaju mišljenje i stavove Europske unije.
