Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) za Zadarsku županiju rekorder je u Hrvatskoj po dobivenim radnim sporovima i sudskim presedanima koji su otpuštenim radnicima/ama donijeli milijunske iznose za neisplaćene plaće i druge povrede radnog prava, no u posljednje se vrijeme stručnjaci SSSH ne mogu ‘obraniti’ od prijava za radno ili seksualno uznemiravanje na poslu – samo u ovoj godini mobing je prijavilo 70 osoba, a lani više od 400.
– U sudskim postupcima u Zadru trenutačno je pedesetak slučajeva mobinga, a do sada smo ih više od stotinu riješili nagodbom s poslodavcima. Žrtve su dobile odštetu, u posljednjem slučaju ženi je isplaćeno 50 tisuća kuna. U velikom broju slučajeva imamo potporu menadžmenta tvrtki, koji najčešće ne štite zlostavljače – kaže pravni zastupnik SSSH za Zadarsku županiju Vedran Uranija, dobitnik Nagrade grada Zadra za osobite zasluge u zaštiti i promicanju radnih i socijalnih prava.
Zadar je pionir u Hrvatskoj u procesuiranju mobinga, jer je slučaj seksualnog uznemiravanja u zadarskom “Intersparu” procesuiran temeljem policijske kaznene prijave i optužnog prijedloga zadarskoga Državnog odvjetništva, a ne, kao do tada, pokretanjem privatnih tužbi i parnica.
– Iznimno je važno da su se institucije države konačno, prvi put, ‘involvirale’ u procesuiranje mobinga. Slučaj ‘Interspar’ je primjer kako tu vrstu zlostavljanja treba rješavati.
Mobing je potrebno hitno inkorporirati u Kazneni zakon, kao što je u većini zemalja EU-a, a ne da se snalazimo korištenjem odredaba Zakona o radu ili Kaznenog zakona. U Hrvatskoj je trenutačno evidentirano oko šest tisuća slučajeva mobinga – kaže Uranija.
Degradiranje
Prijavljene slučajeve mobinga zadarski SSSH klasificira u četiri skupine: prva je “klasični” seksualni mobing po modelu “posao ili krevet”, dok ostala tri spadaju u radni mobing: strateški mobing, bossing i emotivni mobing.
– Bossing provode šefovi, najčešće srednje stručne spreme, prema radnicima/ama nižeg ranga, koje vrijeđaju, kleveću, iživljavaju se na njima naređujući im da rade neodgovarajuće poslove.
Strateški mobing nam buja sada, u vrijeme recesije, jer se perfidno prisiljava radnike/ce da sami/e daju otkaz, pa poslodavac tako izbjegava plaćanje otpremnina i svih materijalnih prava po kolektivnom ugovoru. Radnici/e sami odu, jer su prethodno izmaltretirani/e neosnovanim smanjivanjem plaća, degradiranjem na druga radna mjesta, uvredama i klevetama – kaže Uranija, dodajući da je emotivni mobing od svih najperfidniji.
– On jedini ide ‘po horizontali’, između kolega na poslu, a najviše su mu izloženi javni/e djelatnici/e, posebno oni/e iz medija. Imam jako puno prijava, radi se o međusobnim podmetanjima, denuncijacijama, plasiranju dezinformacija i klevetanju, a sve zbog trke za uspjehom i karijerom – kaže Vedran Uranija.
Ukidanje zastare
Ključno u Hrvatskoj bi bilo da se dopunom Ustavnog zakona ukine zastara za najteža djela iz oblasti pretvorbe i privatizacije, za čiju se reviziju uporno zalažem.
Tako bi se državi vratio barem dio ukradenog novca i više nitko ne bi mogao, zahvaljujući zastari, govoriti “Tko je jamio, jamio je”. Intenzivno se borimo za ukidanje zastare, a takva dopuna Ustavnog zakona bila bi pravni osnov za procesuiranje nezakonitih pretvorbi – tvrdi Uranija.
Dalma – najveći uspjeh
SSSH za Zadarsku županiju trenutačno zastupa više od tri tisuće ljudi u radnim sporovima, a do sada im prosjek dobivenih predmeta prelazi 95 posto.
Prekretnicu u sudovanju u Hrvatskoj smatraju slučaj zadarske “Dalme”, kada su na Općinskom i Županijskom sudu izgubili spor da se radnike/ce vrati na posao, no tada su tražili reviziju na Vrhovnom sudu.
– Vrhovni sud je preinačio odluke zadarskih sudova i otkaze ocijenio neutemeljenim stoga što nije konzultiran sindikat. To je bio presedan i velika prekretnica u zaštiti ljudskih i radnih prava u Hrvatskoj – kaže Vedran Uranija.
Rekordna odšteta u Bagatu
SSSH u Zadru dobio je najveći radni spor u Hrvatskoj – slučaj “Bagat”, gdje je ostvaren hrvatski rekord od 32 milijuna kuna vraćenih radnicima/ama.
– Slučaj “Bagat” za SSSH nije gotov, jer od države traže obeštećenje za radnike koji su i danas trebali imati radna mjesta, a temelj je dokazivanje da je “Bagat” mogao opstati.
Primjeri dobivenih sporova i isplaćenog novca:
Bagat – 32 milijuna kuna, za 400 radnika
Bat – 12 milijuna kuna za 220 radnika (nagodba)
Zadranka – 9 milijuna kuna za 300 radnika
Borik – 8 milijuna kuna za 250 radnika
TIZ – 5,5 milijuna kuna za 300 radnika
Plodine – 5,5 milijuna kuna za 250 radnika
Transport – 6 milijuna kuna za 79 radnika
Pag plastika – 3 milijuna kuna za 30 radnika
Dalma – 2,5 milijuna kuna za 27 radnika (nagodba)
GP Radnik – milijun kuna za 40 radnika
Putnik – 1,5 milijun kuna za 50 radnika
