Političke su stranke kandidirale ukupno 11452 žene na kandidacijskim listama za lokalne izbore što je udio od 24% kandidatkinja na kandidacijskim listama.
Političke su stranke za županijske skupštine kandidirale ukupno 1924 žena odnosno 28%. No kada smo izdvojile liste za koje je izvjesno da će i dobiti zastupnike i zastupnice u županijskim skupštinama i skupštini Grada Zagreba, a tu prije svega mislimo na koalicije okupljene oko HDZ-a i koalicije okupljene oko SDP-a, tada je udio kandidiranih žena manji i iznosi 24% što je još jednom potvrdilo da što je politička stranka bliže ulasku u predstavničko tijelo to kandidira manje žena. Također opet je bilo vidljivo da se žene nalaze na donjim dijelovima lista. U županijske skupštine i skupštinu Grada Zagreba izabrano je oko 23% žena, pri čemu je izrazito velika razlika u udjelu žena u skupštini Grada Zagreba u kojoj je 37,5% žena i županijskih skupština u kojima je udio žena 21,6%. Najveći udio izabranih žena nalazimo za Gradsku skupštinu grada Zagreba (37,5%) te za županijsku skupštinu Zagrebačke županije (33,3%), a najmanji za županijsku skupštinu Bjelovarsko-bilogorske županije (12,2%).
Analiza pokazuje da je udio žena u županijskim skupštinama povećan za otprilike 6%. Time se zastupljenost žena u županijskim skupštinama izjednačila sa zastupljenošću žena u parlamentu. Kada bi se ovim tempom povećavao broj žena u županijskim skupštinama, uravnoteženu zastupljenost žena i muškaraca postigli bismo 2025. godine. No, obzirom da udio žena od otprilike 21% u Hrvatskom saboru stagnira posljednjih 9 godina, nije izvjesno da će udio žena u predstavničkim županijskim tijelima kontinuirano rasti.
Državno izborno povjerenstvo (DIP) nije u obrasce za kandidature uvrstio pored imena i prezimena kandidata i kandidatkinja ime političke stranke koja ga/ju je kandidirala što je onemogućilo detaljnu analizu zastupljenosti kandidatkinja po strankama te smo isključivo mogle vidjeti koliko su žena kandidirala dva najveća bloka na ovim izborima, a to je blok oko HDZ-a i blok oko SDP-a. Očekivano, blok oko SDP-a je imao više žena na izbornim listama nego blok oko HDZ-a, odnosno blok oko SDP-a kandidirao je 30% žena, a blok oko HDZ-a 21% žena. Da su se već na ovim izborima naplaćivale sankcije HDZ bi sa svojim koalicijskim partnerima bio dužan platiti 800 000 kuna, SDP sa svojim koalicijskim partnerima 720 000 kuna, HSS tamo gdje je izašao samostalno 160 000 kuna, a HNS 80 000 kuna. Znači 1 760 000 kuna i to samo za kandidacijske liste za županijske skupštine.
Svega je 7 lista s izgledima da prijeđu izborni prag od 5%za županijske skupštine i skupštinu grada Zagreba ostvarilo uravnoteženu zastupljenost muškaraca i žena, a radi se o sljedećim listama:
- Lista IDS-HNS za Županijsku skupštinu Istarske županije, nositelj Damir Kajin.
- Lista SDP-HNS za Županijsku skupštinu Zadarske županije, nositelj Svetko Šarić.
- Lista HNS-SHUS za Gradsku skupštinu Grada Zagreba, nositelj Radimir Čačić.
- Nezavisna lista Tatjane Holjevac za Gradsku skupštinu Grada Zagreba, nositeljica Tatjana Holjevac.
- Lista HDZ-a za Županijsku skupštinu Brodsko-posavske županije, nositelj Zdravko Sočković.
- Lista SDP-HNS za Županijsku skupštinu Koprivničko-križevačke županije, nositelj Zvonimir Mršić.
- Lista SDP-HNS-DC-DSU-SDAH za Županijsku skupštinu Vukovarsko-srijemske županije, nositelj, Goran Heffer.
Za gradska vijeća kandidirano je 4308 odnosno 29% žena. Prema udjelu kandidiranih žena, najveći udio ima Primorsko-goranska županija (34,9%) a najmanji Krapinsko-zagorska županija (21,6%). U gradovima središtima županija 10 je izglednih lista imalo uravnoteženu zastupljenost muškaraca i žena:
- Lista SDP-a za Gradsko vijeće Grada Požege, nositelj Zdravko Ronko.
- Lista SDP-HNS za Gradsko vijeće Grada Koprivnice, nositelj Zvonimir Mršić.
- Lista SDP-HNS-SHUS za Gradsko vijeće Grada Zadra, nositeljica Ingrid Antičević-Marinović.
- Lista IDS-SDP za Gradsko vijeće Grada Pule, nositelj Boris Miletić.
- Lista HSLS-HSU za Gradsko vijeće Grada Bjelovara, nositeljica Lidija Novosel.
- Lista SDP-HSS za Gradsko vijeće Grada Osijeka, nositeljica Biljana Borzan.
- Nezavisna lista Željka Keruma za Gradsko vijeće Grada Splita, nositelj Željko Kerum.
- Lista SDP-HNS-IDS-HSLS-HSS-ARS-SDAH za Gradsko vijeće Grada Rijeke, nositelj Vojko Obersnel.
- Lista SDP-a za Gradsko vijeće Grada Gospića, nositelj Darko Banić.
- Lista SDP-a za Gradsko vijeće Grada Vukovara, nositelj Željko Sabo.
- Lista HNS-SDP-SHUS za Gradsko vijeće Grada Varaždina, nositelj Goran Habuš.
Za članove/ice gradskih vijeća 21 grada (sjedišta županija plus Pula i Velika Gorica) izabrano je 134 žena (26,3%) i 375 muškaraca (73,7%). Najveći udio izabranih žena nalazimo za gradsko vijeće Koprivnice (44%), a najmanji za gradsko vijeće Krapine (8,3%).
Kada se gledaju kandidacijske liste za općinska vijeća, prema udjelu kandidiranih žena, najveći udio ima Primorsko-goranska županija (30,2%) a najmanji Zadarska županija (14%).
Prema nepotpunim podacima Ureda za ravnopravnost spolova, za načelnice, gradonačelnice i županice bilo je kandidirano ukupno 110 žena, odnosno udio žena među kandidatima bio je 9,8%. Obzirom da je najmanji udio kandidatkinja za predstavnička tijela lokalne i područne samouprave bio za općinska vijeća, zanimljivo je da je udio žena za izvršne funkcije najveći bio među kandidatima za općinske načelnike/ce.
Od 577 načelničkih, gradonačelničkih i županskih mjesta žene su osvojile svega njih 28 što je mizernih 4,8%. Na kraju ovih lokalnih izbora svega je jedna županica, šest je gradonačelnica i 21 načelnica. Od šest gradonačelnica dvije su iz Šibensko-kninske županije, dvije iz Splitsko-dalmatinske te po jedna iz Krapinsko-zagorske i Karlovačke županije. Od načelnica, njih 4 su iz Zagrebačke županije, 3 iz Zadarske, po 2 iz Osječko-baranjske, Koprivničko-križevačka, Međimurska, i Sisačko-moslavačke te po 1 načelnicu imaju Virovitičko-podravska, Šibensko-kninska, Brodsko-posavska, Istarska, Primorsko-goranska i Karlovačka županija. Baš niti jednu ženu na čelu lokalne i područne samouprave nemaju: Varaždinska županija, Ličko-senjska županija, Dubrovačko-neretvanska županija, Vukovarsko-srijemska županija, Bjelovarsko-bilogorska županija i Požeško-slavonska županija. Ako pogledamo prema strankama, SDP ima županicu, 3 gradonačelnice i 4 načelnice, HDZ 3 gradonačelnice (uz mogućnost i četvrte) i 13 načelnica, HSS 3 načelnice, a HNS 1 načelnicu.
Izvan brojki
CESI unazad tri godine intenzivno radi s političarkama kroz projekt Liderice u lokalnim zajednicama. Kroz trening za trenerice koji se organizira u sklopu projekta je do sad prošlo 80 političarki iz gotovo svih stranaka iz raznih područja Hrvatske, a one su educirale više od 800 stranačkih kolegica. Nakon provedenih lokalnih izbora sa njih 15 održale smo evaluacijski seminar na kojemu smo između ostalog analizirale tijek slaganja lista i same kampanje. Između ostalog dotakle smo se kampanje koja je provođena od strane Ureda za ravnopravost spolova te nevladinih organizacija za povećanje političke participacije žena. Većina je političarki bila mišljenja da je kampanja pomogla u povećanju zastupljenosti žena. Samo je jedna sudionica imala iskustvo da kada je kampanja počela, liste su bile već složene i onda su (u pravilu) muškarci to na neki način smatrali napadom na te već složene liste pa su čak i rekli da baš iz inata sada neće ništa mijenjati. Sve ostale su rekle da je kampanja zainteresirala za to pitanje i predsjednike iz malih općina te da su ih mnogi zvali da pitaju kako da postupe te ih je zanimalo hoće li se išta desiti ako predaju liste bez 40 postotnog udjela žena. Neke su rekle da im se čak činilo da je postalo in imati veći broj žena na listama, da su se stranke koje su to uspjele koristile tu činjenicu kao argument da se za njih glasuje, a neke su imale situacije da su ih zvali stranački dužnosnici i govorili im “Daj nam neke dvije žene za listu” ili “Nije dobro da nemamo niti jednu zamjenicu gradonačelnika” ili “Moramo naći neku ženu za zamjenicu”. Dio njih to smatra ponižavajućim prema ženama aktivnim u političkim strankama, ali dio smatra da takve komentare treba ignorirati te da treba iskoristiti tu činjenicu i kandidirati što je moguće više žena. Sve sudionice evaluacijskog seminara smatraju da je nužno posebnu pažnju posvetiti upravo ženama koje su postale vijećnice, edukaciji muškaraca u strankama te daljnjem osnaživanju tzv. običnih članica stranaka (naročito iz ruralnih sredina) koje se i kada postoji politička volja za veću participaciju žena na listama zbog određenih prljavština koje često prate kampanje te zbog straha kakav bi to utjecaj imalo na njihove obitelji, ne odlučuju na politički angažman odnosno kandidaturu. I to nam je sigurno putokaz za daljnji rad.
*za izradu ovog teksta korištene su analize Ureda za ravnopravnost spolova, Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova te analize koje su izradile CESI
