Platforma 112 povodom odluke Ustavnog suda o Kurikulumu zdravstvenog odgoja želi naglasiti sljedeće:
a) Usprkos ukidanju Odluke kojom se uveo Zdravstveni odgoj, Ustavni sud je odbio sve zahtjeve podnositelja da ispituje sadržaj i navodni svjetonazor Kurikuluma zdravstvenog odgoja, a Odluku ministra znanosti, obrazovnja i sporta je ukinuo zbog nedostatnog uključivanja zainteresirane javnosti u proces donošenja te odluke. Posljedično to znači da će nova odluka o uvođenju zdravstvenog odgoja morati proći javnu raspravu u koju će biti uključena i roditeljska vijeća, te će se nakon toga zdravstveni odgoj nastaviti s implementacijom. Pozivamo nadležno ministarstvo da to učini što prije kako bi na jesen svi učenici u RH imali zdravstveni odgoj, za koji je Ustavni sud rekao da je izuzetno važan predmet u obrazovanju i odgoju. Ustavni sud nije doveo u pitanje sadržaj niti jednog modula zdravstvenog odgoja, već je ukinuo cijelu odluku zbog navedenih proceduralnih nedostataka.
b) Ustavni sud je donio značajnu Odluku s puno širim opsegom od ovog pojedinačnog slučaja, a kojom je demokratsku proceduru donošenja javnih politika u smislu obveze uključivanja zainteresirane javnosti učinio obveznim sastavnim dijelom procesa donošenja takvih politika , te je osim toga deklarirao svoju nadležnost za ispitivanje procesa i ishoda takvih politika na područja života koje uređuju. To bi se onda nužno odnosilo i na sve druge obrazovne programe, posebice one koji ni po čemu manje od zdravstvenog odgoja uključuju i svjetonazorsku dimenziju, poput hrvatskog jezika, povijesti, filozofije, etike, geografije, biologije i drugih. Ovo je za građane i civilno društvo u Hrvatskoj velik korak prema transparentnijoj i uključujućoj proceduri donošenja politika i propisa, te pozivamo Vladu i Sabor da sada započnu s potpunom primjenom Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata koja se do sada (prema posljednjim podacima) primjenjivala samo u 24% postupaka donošenja takvih propisa.
c) Ustavni sud u svojoj odluci citirao je odluku Europskog suda za ljudska prava Folgero protiv Norveške, te između ostalog rekao: “Ustavni sud posebno naglašava visoka demokratska mjerila koja je ustanovio Europski sud u predmetu Folgero i drugi protiv Norveške…..U toj odluci Europskog suda jasno je izraženo stajalište kako demokracija ne znači da stajališta većine moraju uvijek prevladavati. Naprotiv, potrebno je izbjegavati bilo kakve zlouporabe dominantnog položaja i postići ravnotežu koja osigurava pravedan i prikladan tretman manjina kada su u pitanju uvjerenja roditelja o načinu odgoja i obrazovanja vlastite djece, a koja su vrijedna poštovanja u demokratskom društvu i nisu nespojiva s ljudskim dostojanstvom.” Upravo citiranje ove odluke i usvajanje takvih visokih demokratskih standarda od strane Ustavnog suda pobija navode predlagatelja da i zdravstveni odgoj mora odražavati katolički odgoj i obrazovanje jer je većina građana te vjeroispovijesti, te otvara mogućnost preispitivanja dijelova vjeronaučnog kurikuluma kojim se izričito i otvoreno diskriminiraju određene društvene skupine, a s kojima se dio roditelja čija djeca pohađaju vjeronauk također ne slažu, a bez dovođenja u pitanje provedbe vjeronauka kao predmeta.
Nadamo se da će Ustavni sud načela usvojena u ovoj Odluci primjenjivati i na ostale propise i javne politike, te da će i druge slučajeve prijedloga za ocjenu ustavnosti ispitivati s jednakom brzinom i pažnjom, čime bi se se spriječilo i to da se ova Odluka naknadno percipira kao politički uvjetovana.
Međutim, javna objava ove odluke jučer je jasno pokazala da postoji čvrsta koordinacija između HDZ-a, Hrasta i osoba koje su pokrenule ovaj postupak, te koje sudjeluju u prikupljanju potpisa za referendum; HDZ-ovo traženje rasprave o Incijativi u ime obitelji ujutro na Saboru, nakon toga objava Odluke Ustavnog suda i tempiranje press konferencije Inicijative nikako ne mogu biti slučajni. To sve pokazuje izrazito političku pozadinu ovih inicijativa, kojima je očigledno cilj demonstracija političke moći utjecanjem na sva privatna područja života građana; od braka, obrazovanja do zdravstvenih pitanja (poput pitanja umjetne oplodnje). Mada se radi o korištenju demokratskih mehanizama da bi se ti ciljevi ostvarili, njihov ishod neće biti demokratski niti pluralistički, već vodi u stvarnu dominaciju radikalnih, ali dobro organiziranih i financiranih grupa nad onime za što su se građani ove države već izborili, a to je pluralističko društvo i svjetovna država.
Upozoravamo još jednom da je povijest pokazala da su upravo najgori autokratski i nedemokratski režimi na vlast također dolazili demokratskom procedurom; nažalost sama procedura, kolikogod bila važna, nije uvijek jamac demokratičnosti ciljeva.
