Forum za društvenu pravdu i ljudska prava stranke Održivi razvoj Hrvatske, organizirao je tribinu pod nazivom ‘Rod, spol i pitanje ravnopravnosti’. Tribina je održana u Europskom domu u Zagrebu, a susret je moderirala Marina Biti, voditeljica ORaH-ovog Foruma za društvenu pravdu i ljudska prava, članica Predsjedništva te kandidatkinja na ORaH-ovoj izbornoj listi za EU parlament.
U razgovoru su sudjelovale Mirela Holy, predsjednica stranke ORaH i nositeljica izborne liste ORaH-a za EU parlament, Višnja Ljubičić, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Rada Borić, izvršna direktorica Centra za ženske studije te potpredsjednica Europskog ženskog lobija, Sanja Galeković, poslovna direktorica ORaH-a i kandidatkinja na ORaH-ovoj izbornoj listi za EU parlament te Bojana Ivanišević članica ORaH-ovog Podforuma za pravosuđe i ljudska prava.
Uvodnu riječ na tribini održala je Mirela Holy, osvrćući se na važnost većeg broja muškaraca na ovakvim susretima i razgovorima, te upoznavanja muških kolega s problematikom s kojom se žene svakodnevno moraju nositi. Holy je govorila o rodnoj problematici koja jako često završava kao politička priča ženskog geta, a to je ono što nije dobro. Spomenula je kako veliki broj ljudi, pa i kolega političara ne odgajaju svoju djecu, svoje sinove osposobljavajući ih za kasnije rodno-prihvatljivo ponašanje, odnosno odgajaju ih za rodne uloge. U tom smislu na ženama je posebna odgovornost, i u smislu komunikacije prema svojoj djeci, ali i u smislu komunikacije sa svojim partnerima.
{slika}
“Ukoliko niste u situaciji da trpite određenu diskriminaciju, jako često nemate ni senzibilitet prema toj diskriminaciji. I zbog toga ja mislim da ljudi nisu temeljno zlonamjerni, nego su možda neupućeni i teško im se ubaciti u tuđe cipele. Ono u čemu se ORaH razlikuje od drugih političkih stranaka jest paritetna demokracija koja je zacrtana u našem programu i našem statutu, što podrazumijeva da na svim područjima i funkcijama u stranci imamo jednaki broj muškaraca i žena i do toga dolazimo tako da ćemo te funkcije birati s odvojenih muških i ženskih lista. Mi se prvi put natječemo na Europskim izborima, i naša lista sukladno s našim statutom je kreirana po načelu paritetne demokracije, ali ne na način da sada na početku budu sve žene pa onda ispod svi muškarci, ili da bude obrnuto, muškarci na početku liste, žene na kraju što je nažalost najčešći slučaj u drugim političkim strankama” rekla je Holy.
ORaH ima šest kandidatkinja i pet kandidata, i kako Holy kaže, svi su na listama smješteni po principu ciferšlusa, odnosno izmjenično- žene i muškarci. Smatraju da je to pravedno, i da se jedino tako može doista postići prava društvena jednakost. Poznato je iz svakodnevnog života da žene jako često znaju biti angažirane na nižim pozicijama, dok na višim pozicijama bez obzira da li se radi o školstvu ili onim djelatnostima koje su tradicionalno rezervirane za žene, uglavnom na vodećim pozicijama, na dekanskim pozicijama, na ravnateljima škole jako često se nalaze upravo muškarci.
“To je nešto što trebamo mijenjati, a možemo to mijenjati jedino ako se sami osvijestimo i prihvatimo da smo jednako pravni članovi i članice društva i da tražimo ono što nam pripada. A pripada nam sigurno polovica utjecaja i u politici i u ekonomiji, jer je jako žalosno koliko se društvo odriče polovice svojeg kapaciteta i potencijala, a žene to sigurno imaju. Žene donose u politici jednu drugačiju vrijednost, jedan drugačiji senzibilitet, više su sklone dogovorima, a manje su sklone sukobima. Sklonije su dijalogu, razgovoru i ja se nadam da ćemo to i mi, kroz našu političku stranku provesti uspješno i na neki način educirati i druge političke stranke, nametnuti im određene standarde, jer potrebno je samo imati političku volju. Kapacitet za to u društvu postoji, zato ja ne mogu prihvatiti taj argument žene nisu zainteresirane za politiku. Pa napravite ih zainteresiranim za politiku, to je vaša obaveza!’,’ naglasila je Holy.
Nadalje se govorilo o položaju žena u društvu i razlozima koji onemogućavaju ravnopravnost koja deklarativno postoji, ali u praksi manjka. Brojke i statistički podaci su najbolji početak toga, a u to nas je uputila Višnja Ljubičić. Na raznim razinama, od lokalne, nacionalne, saborske, akademske zajednice često se ne razumijeva u dovoljnoj mjeri pitanje ravnopravnosti spolova i o tome koliko je važna uravnotežena zastupljenost, jednaka prava i participacija i omogućavanje jednakih uvjeta, jednakih mogućnosti i jednakih koristi. Višnja Ljubičić je spomenula određene trendove koji se događaju u društvu i fokusirala se na političko djelovanje, političku participaciju i ekonomsko odlučivanje koji su glavni segmenti funkcioniranja i stvarne demokratičnosti, ljudskih prava i građanskih sloboda jedne države.
“Ja volim uvijek krenuti od statistika, recentnih podataka, koji mogu ukazivati na određene trendove i koji su uvijek dobar argument onima koji govore zašto pričate o ženama. Institucija pravobraniteljice za ravnopravnost spolova je institucija koja se bavi i muškarcima i ženama. Upravo statistika pokazuje da se toj instituciji najčešće s pritužbama javljaju žene, i to da su im kršena prava i da su zanemarene, šikanirane na svim područjima društvenog života. Svaki spol, svaka društvena skupina sa svojim specifičnostima i sposobnostima i kompetencijama obogaćuje tako društvo i dovodi do jedne opće koristi i drugačije vrijednosti u donošenju i percipiranju određenih problema, ali i prioriteta u određenim područjima. Ako držimo da nam je učešće žena i njihov potencijal, od 60 posto visoko obrazovanih žena danas u Republici Hrvatskoj, a takav jednak postotak je i u EU nije pravedno, nije usporedno, rekla bi štetno je za jednu državu ne koristiti takav ljudski potencijal i takve kvalitete jedne društvene zajednice, potencijal u koji se ulagalo vrijeme i novac, i koji se ne iskoristi” zaključila je Višnja Ljubičić.
O problematici istospolnih zajednica govorila je Sanja Galeković ističući kako je rodna ravnopravnost puno više od binarnosti i da upravo tako glasi jedan zbornik koji je izašao povodom konferencije koja je održana u Zagrebu još davne 2005. godine u organizaciji Ženske sobe koji nam ukazuje na to da postoji nešto čak i iza binarnosti. Rodne uloge, odnosno svaka binarna uloga i svaka binarna podjela pogotovo kad se to prenese na rodne uloge uzrokuje diskriminaciju. Pravo i ravnopravnost je moguće postići tek premašivanjem tih binarnih uloga. Rodne uloge podrazumijevaju heteronormativnost, jer razlikuju muškarce i ženu i određene pripadajuće im rodne uloge, dok LGBT pokret ima drugačiji pristup, krilaticu celebrating diversity (slavimo različitost), koja kako je rekla Galeković “postoji da bi se izbjegle crvena i plava kutija.”
Kada se radi o jednakoj zastupljenosti žena i muškaraca, Rada Borić je napomenula kako mora postojati politička volja ili pozitivna afirmacija, ili mjere koje bi omogućile takvu jednakost. U Europi je članica i potpredsjednica najveće ženske mreže koju čine upravo 28 nacionalnih mreža, plus kandidatkinja i tematskih mreža npr.ruralne žene Europe, žene Romkinje itd, i već šestu godina imaju kampanju 50/50. Znači, za Europu koja doista jednako zastupa muškarce i žene, jer je nevjerojatan podatak da 60 posto žena u Europi, ali i u Hrvatskoj ima u odnosu na muškarce visoko školsko obrazovanje. I kako je Rada naglasila “ne može se reći da te žene ne zaslužuju svojim znanjem i radom mjesto u parlamentima ili na bilo kojem mjestu odlučivanja.”
“Htjela bi reći da Europa nije demokratsko mjesto. Jedan od razloga je upravo nejednaka zastupljenost ili nezastupljenost žena na mjestima odlučivanja, iako svi europski dokumenti, europske stranke i naravno velike koalicije i mreže među svojim prvim vrijednostima ističu i rodnu jednakost, međutim to nije tako. Zastupljenost žena u europskom parlamentu nažalost je uvijek otprilike 70/30 čak i manje. Ono što je važno reći je naravno da Europa kao europski parlament ne može biti bolje mjesto ako u nacionalnim zemljama ne postoje strategije koje bi također poštovale jednaku zastupljenost muškaraca i žena” rekla je Rada Borić.
Bojana Ivanišević spomenula je nekoliko činjenica vezanih za pravnu regulativu ravnopravnosti u Europi Postoji velika podzastupljenost žena i to tamo gdje se odlučuje o bitnim stvarima, gdje je politička moć i gdje se dijele i dobiti i koristi iz cijele te priče. Naglasila je kako muškarci i žene moraju ravnopravno odlučivati u političkim odlukama, jer donošenje odluka podrazumijeva i odlučivanje, ali i snošenje odgovornosti. Statistike i zabilježeni slučajevi pokazuju da su imenovane žene na pozicijama, znale odlučivati i samim time i snositi odgovornost.
“Marginalizacija sudjelovanja žena u politici od pedesetih, pa do sedamdesetih, smatrala se kao nešto nebitno i to je bio stav koji je vladao, a veliki broj žena je i stvarno vjerovalo u to da jednostavno nisu za politiku i da je to muški posao. Osamdesetih, kroz aktivizam i to stranački aktivizam, kroz političke stranke, žene koje su počele probijati led, počele su jasno govoriti i zahvaljujući njima počinje se javljati svijest: ako nema žena unutar političkog odlučivanja, nema ni demokracije” zaključila je Ivanišević.
Sudionice ovog razgovora naglasile su koliko je važno govoriti i širiti svijest o pravnim, socijalnim, medicinskim i ostalim aspektima ove problematike i boriti se za rodne i spolne ravnopravnosti, u Hrvatskoj i u Europi. Načelo paritetne demokracije važna je karika u globalnoj zastupljenosti žena na pozicijama, ali i ravnoteži koja je potrebna europskom društvu. Pravo na reproduktivno zdravlje, pobačaj, seksualnu edukaciju, rodne i spolne uloge i raspravljanje o svim aspektima ovakve problematike, temeljno je ljudsko pravo.
{slika}Članak je nastao u okviru projekta Europske mogućnosti za ruralne žene koji provodi CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje u partnerstvu s Udrugom žena Hera, Prostorom rodne i medijske kulture K-zona i Radijom Kaj. Projekt financira Europska Unija u okviru IPA INFO 2012 te sufinancira Ured za udruge Vlade RH. Mišljenja i stavovi izneseni u ovom članku ne izražavaju mišljenje i stavove Europske unije niti Ureda za udruge Vlade RH.
