Konferencija je održana 03. ožujka 2010. godine u organizaciji tvrtki Filaks d.o.o. i Incremedia d.o.o. i pod pokroviteljstvom Gordane Sobol, predsjednice Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
Naziv konferencije objasnila je Elvira Mlivić-Budeš direktorica tvrtke Filaks: “Konferenciju smo nazvale “Žene – pokretači promjena” umjesto “Žene – pokretačice promjena” kako bi upozorile na ustaljenu praksu da se o radnim mjestima žena govori u muškom rodu.” pitajući okupljene koliko ih ima titulu na vizitki u ženskom rodu.
Niz predavanja otvorila je Marina Ralašić s temom Ženske ekonomije. Govorila je o ženama kao snazi koja tek dolazi, ističući kako ravnopravnosti među spolovima nema. Žene u hrvatskoj zarađuju oko 11 % manje od muških kolega za iste poslove, a iznenađujuća je činjenica da je taj postotak čak i viši u nekim razvijenim i modernim zemljama pa u Estoniji iznosi 30%, Austriji i Nizozemskoj oko 25%, a jedino su žene u građevinarskoj industriji donekle izjednačene u plaći s muškim kolegama.
Vizija uspjeha
“Žene otvaraju biznise tek kad im je frka” rekla je Ralašić objasnivši kako žene još nemaju dovoljno samopouzdanja za takvo što, a s druge strane teško balansiraju karijeru i obitelj, koju smatra najvažnijom. Zanimljiv podatak je da je u Hrvatskoj trećina obrta registrirana na žene, a u vodstvu obrtničke komore nema niti jedne žene. To je možda zato jer 16,7 % na upit o najvažnijoj osobini žene spominje izgled, a čak 58% bi za nadređenu osobu izabralo mušku osobu kako govori istraživanje o percepciji građana RH o suvremenim ženama u radnom odnosu koje je predstavio Ivo Matić u svome predavanju. Iznenađujući komentari okupljenih čuli su se na podatak kako 57% građana smatra da uspješna žena, između ostalog, mora imati muža.
{slika}
Vizija uspjeha je za svakoga različita, a “Važno je biti onakav kakvim se pokušavamo predstaviti” izjavila je Elvira Mlivić-Budeš govoreći o različitosti uspješnih žena. Također je istaknula kako uspješni oko sebe imaju uspješne ljude, slušaju tuđa iskustva, a radnike biraju prema iskri i dojmu, a ne prema formalnim kvalifikacijama. Uspješnima novac nije najvažniji, imaju potporu obitelji, a često dolaze iz radničke obitelji. Put do uspješnosti se sastoji od velikog broja navika, stoga smo ono što opetovano činimo, a ne ono što smo odradili jednokratno.
Formalna i stvarna moć
Profesor Velimir Srića je govorio o muškom i ženskom pogledu na upravljanje promjenama. Pričao je o procesu odlučivanja gdje mi zapravo izaberemo jedan kriterij na temelju kojega biramo proizvod te nakon kupnje tu odluku racionaliziramo i drugim faktorima. Naime, on smatra kako izlazimo iz racionalnog svijeta jer nije prirodan, a pojavio se kao posljedica verbalne komunikacije. Potrebno je ostvariti odnos tvrdih (znanje) i mekih (komunikacija) vještina, istaknuo je u zanimljivom predavanju. Nova paradigma upravljanja stavlja strast, kreativnost i inicijativu ispred stručnosti, marljivosti i poslušnosti kod zapošljavanja. Na predavanje Srića je došao u pratnji žene Ane koju je spomenuo kada je govorio o utjecaju žena na odluke, na primjer one o kupnji auta. Objasnio je kako žene ne žude toliko za formalnom moći jer su svjesne kako imaju stvarnu moć (odlučuju o kupnji, odlasku na odmor, nabavki stvari…). Kao važnu stvar istaknuo je žensku sposobnost da na svoj način dođu do željenog jer su usmjerene na odnose, a ne kao muškarci na akcije te kako nikako ne bi trebale oponašati muškarce u upravljanju koji ne razgovaraju već komandiraju.
Zadovoljstvo je mjera uspješnosti
“Zadovoljstvo je mjera uspješnosti” rekla je Jasenka Gojšić u svom predavanju o balansu u životu. Rekla je kako se balansirana karijera sastoji od posla, socijalnog i obiteljskog života te samorazvoja. Preporučila je okupljenim poduzetnicama, ženama iz medija i zainteresiranim ženama na konferenciji da znaju kamo pripadaju. Istaknula je da ukoliko se ne pronalazimo u radnom vremenu od 9-17 ne čekamo penziju da bi nešto promijenili već da krenemo odmah. Balans je važan i radi poruke koju majke šalju svojoj djeci, a to je da se ne moraju odreći jednog djela interesa radi drugog te da je moguće biti i uspješna u poslu, ali i imati obitelj i vremena za sebe.
O cijeni uspješnosti govorila je i Ines Bezjak Kožnjak koja se osvrnula na ženski princip nošenja sa stresom – njeguj i traži pomoć, nasuprot muškom – bori se i bježi koji je vidljiv recimo i u ponašanju žena i muškaraca kada dođu kući nakon posla. Žene prirodno imaju manje oksitocina pa se teže nose sa stresom no zato je važno tu razinu održavati. Ines je za to preporučila brigu za druge, altruizam, brigu o sebi, volonterski i humanitarni rad, brigu za djecu. Kao najbolju antistres metodu istaknula je socijalnu podršku, ako je ista adekvatna, a i naglasila je kako su žene mudrije da bi dozvolile da im stres utječe na život, već se treba okrenuti autentičnosti.
Zanimljiva predavanja je održala i Gordana Ćorić na temu Žensko poduzetništvo i kako se obraniti od stereotipa, Nenad Trajkovski koji je iznio niz primjere lošeg vođenja projekata u temi o Izazovima u vođenju projekata te Sonja Prišćan koja je govorila o važnosti primjene e-obrazovanja u poslovnom obrazovanju, a čija je tvrtka Incremedia sudionicama poklonila e-tečaj upravljanja stresom na radnom mjestu na multimedijalnom DVD-u.
Završni dio programa je pripao korisnom predavanju o tome što je sve ženi potrebno za uspjeh u poduzetništvu koje je održala Kristina Horbec koja je rekla kako je poduzetnik zapravo umjetnik koji treba slijediti svoju strast, a je li vođenje samo za muškarce objasnio je Saša Petar uspješno balansirajući teze kako bi izrazio svoje stavove, a opet ne uvrijedio okupljenu isključivo žensku publiku.
“Došlo je vrijeme za osnaživanje žena i željele smo dati naglasak na to što žene sve mogu napraviti u ovom vremenu promjena. Kriza je i sada se analizira nekakva nova snaga koja mora doći da napravi promjene koje su dobre za cjelokupno gospodarstvo”, istaknula je organizatorica Elvira Mlivić-Budeš.