Prevela i prilagodila Davorka Turk
Kako se mediji nose s izvještavanjem o pitanjima koja se tiču Milenijskih ciljeva razvoja iz rodne perspektive? Istraživanje Projekta globalnog praćenja medija (The Global Media Monitoring Project – GMMP) u glavnim tiskanim medijima, televizijskim i radio vijestima u 108 zemalja širom svijeta otkrilo je da je u samo 3% reportaža o siromaštvu, obrazovanju (2%), HIV-u i AIDS-u (25%), okolišu (3%) i 1% onih o globalnom partnerstvu istaknuto pitanje rodne (ne)jednakosti. Ove “teme” sadržane su u Milenijskim ciljevima razvoja 1 (Iskorijeniti ekstremno siromaštvo i glad), 2 (Postići univerzalno osnovno obrazovanje), 6 (Boriti se protiv HIV/AIDS-a, malarije i drugih bolesti), 7 (Osigurati održivost okoliša) i posebno 8 (Razviti globalno partnerstvo za razvoj).
Istraživanje GMMP-a je također pokazalo da se samo 8% reportaža o siromaštvu, 9% reportaža o obrazovanju, 39% o HIV-u i AIDS-u, 4% o okolišu i 19% reportaža o globalnom partnerstvu fokusira na žene.
Nadalje, istraživanje GMMP-a otkrilo je da samo 5% reportaža o siromaštvu, obrazovanju (5%), HIV-u i AIDS-u (16%), okolišu (3%) i globalnom partnerstvu (1%) jasno dovodi u pitanje rodne stereotipe.
Uzimajući u obzir svjetski prosjek, od pet izabranih Milenijskih ciljeva razvoja, novinarske reportaže o HIV-u i AIDS-u su bile rodno najprijemčljivije.
Ostali nalazi istraživanja GMMP-a 2010.
- Žene se polako približavaju jednakosti u stvaranju javnog mnijenja u medijima, 44% od ukupnog broja intervjuiranih u vijestima u tom svojstvu. Za razliku od toga, samo 1 od 5 stručnjaka intervjuiranih za vijesti su žene.
- Žene se u vijestima prikazuju drugačije od muškaraca: njihova se dob spominje dva puta češće no što je to slučaj s muškarcima; kada su u pitanju sudionici vijesti žene se 1.5 puta više pojavljuju na fotografijama nego muškarci; i vijesti ne prikazuju žene u njihovim profesionalnim i stručnim ulogama u istom omjeru u kojem su žene doista prisutne u tim ulogama u stvarnosti.
- Izvješća o ženama čine samo 37% vijesti u novinama, na radiju i televiziji zajedno.
- Priče, reportaže i prilozi čije su autorice novinarke će gotovo dva puta češće dovoditi u pitanje rodne stereotipe nego reportaže njihovih kolega.
- Rodna se pristranost prenosi sa tradicionalnih medija (televizije, radija, tiskanih medija) na nove (Internet) medije. Nivo pristranosti pri tom je u novim medijima sličan u stupnju, ponekad čak i intenzivniji, nego u tradicionalnim medijima.
O potpunim rezultatima GMMP-ovog istraživanja će se raspravljati 29. rujna 2010. kada se objave nacionalni, regionalni i globalni rezultati. Posebno će zanimljiva biti statistika o trendovima kretanja prisutnosti žena u vijestima od 1995., trendovi prisutni u reportažama o različitim temama segregiranim po spolu reportera i prezentera, i trendovi u kvaliteti reportaža iz rodne perspektive. Predstavit će se i akcijski plan za medijske profesionalce i civilno društvo usmjeren na rodno-etničke vijesti.
GMMP je najveće longitudinalno istraživanje u svijetu i zagovaračka inicijativa o rodu u novinarstvu. Krajnja svrha projekta jest dovesti do ravnopravnog i balansiranog rodnog predstavljanja i u i kroz novinarstvo.
GMMP koordinira Svjetsko udruženje za kršćanske vijesti (World Association for Christian Communication (WACC – http://www.waccglobal.org/), globalna komunikacijska mreža smještena u Kanadi i Ujedinjenom Kraljevstvu, koja nastoji promicati komunikacije za društvenu promjenu, u suradnji s analizom podataka Media Monitoring Africa (http://www.mediamonitoringafrica.org/). Podatke za istraživanje GMMP-a 2010. prikupili su volonteri koji su pratili medije u 108 zemalja širom svijeta. Projekt podupire UN Razvojni fond za žene (United Nations Development Fund for Women (UNIFEM).
