Prošli se tjedan na Odboru za ravnopravnost spolova u Saboru raspravljalo o prijedlogu Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o ravnopravnosti spolova. Naime, predmet sjednice je bio prijedlogu zastupnica Dalije Orešković i Anke Mrak Taritaš o uvođenju tzv. „zip sustava“ prema kojem je svaka druga osoba na izbornim listama suprotnog spola te prijedlogu da se propiše da liste koje nemaju 40 posto podzastupljenog spola i „zip sustav“ nisu pravovaljane. Time bi se, smatraju predlagateljice, omogućila veća zastupljenost žena u predstavničkim tijelima. Iako prijedlog nije prihvaćen, istarski mediji pisali su o govoru saborske zastupnice SDP-a i bivše kandidatkinje za županicu Istre, Sanje Radolović (1,2).
„Ravnopravnost nije ni muško ni žensko pitanje. To je pitanje ekonomskog razvoja, pravednosti i zdravog društva. Zemlje koje ulažu u ravnopravnost spolova imaju više zaposlenih, veći BDP I manje siromaštva. To su činjenice, a činjenice su najbolji argumenti”, kazala je Radolović.
Vođena time, kazala je nekoliko podataka vezanih za ravnopravnost spolova u našoj zemlji. To su redom – da žene čine više od 51 posto stanovništva, no da su u Saboru zastupljene s tek 33 posto, a u upravama velikih tvrtki manje od 20 posto. Uz to, kazala je da žene i dalje zarađuju od 11 do 17 posto manje od muškaraca za isti posao, a u financijskom sektoru i do 18 posto manje. Odlučile smo provjeriti jesu li svi ti podaci utemeljeni na činjenicama.
Čine li žene u Hrvatskoj 51 posto stanovništva?
Kao što smo već pisale u tekstu vezanom za utjecaj (peri)menopauze na rad žena, prema Državnom zavodu za statistiku, u Hrvatskoj živi 1 983 669 žena, što čini 51,3 posto stanovništva. Muškaraca ima 1 882 564, odnosno čine 48,7 posto stanovništva naše zemlje. Najveći udio žena čini populaciju Grada Zagreba (52,5 posto), a najmanji Lično – senjske županije (50,2 posto).
Također, u publikaciji za 2024. godinu piše da je prosječna dob žena u Hrvatskoj 46,2 godine, a muškaraca 42,8 godina. Prosječna starost populacije Hrvatske je 44,5 godina što nas svrstava među starije nacije Europe.
Sjedi li u Saboru tek 33 posto žena?
Prošle su godine održani Parlamentarni izbori te smo radile vlastitu analizu „Položaj žena u parlamentarnom izbornom procesu 2024.“ Na osnovu nje pisale smo i o ženama na listama, kao i o ženama koje su izabrane u Hrvatski Sabor (1,2).
Što se tiče samih lista, službene statistike DIP-a pokazale su da je ukupno na svim listama, u svim izbornim jedinicama bilo kandidirano 57,91 posto muškaraca i 42,09 posto žena. Ipak nalazi CESI analize koju je radila Lana Kučer pokazali su da žene nisu imale jednake šanse kao muškarci u navedenom izbornom procesu – prvenstveno jer nisu bile na višim pozicijama na listama ili na pozicijama na kojima imaju šanse ući u Sabor. Također, pokazalo se da se liste uglavnom ne slažu koristeći „zip sustav“ i rodni paritet kao principe ravnopravnosti.
U postizbornoj analizi, Lana je pisala o postotku žena izabranih direktno s izbornih lista u Hrvatski Sabor. Nakon izbora, direktno je u Sabor izabrano 37 žena, što je predstavljalo 24,5 posto od ukupnog broja izabranih zastupnika/ica. Unatoč tom malom postotku, to je bio najveći broj izabranih žena od prvog saziva Hrvatskog sabora.
Najmanje žena u Sabor je izabrano s lista Domovinskog pokreta i partnera – 7,14 posto od ukupno osvojenih mandata. Potom slijedi relativni izborni pobjednik – HDZ i partneri s 11,48 posto žena. Najveći broj žena izabran je s lista Možemo! i partnera, odnosno 60 posto žena. Ipak, brojčano najviše žena (s obzirom na broj osvojenih mandata) u Sabor je ušlo s koalicijske liste „Rijeke pravde“, njih 19. Na toj listi to je iznosilo 45,24 posto.
Ipak, nakon što nekolicina zastupnika stavi svoje mandate u mirovanje, odnosno dođe do zamjena zbog obnašanja dužnosti nespojivih sa zastupničkom dužnosti – u pravilu veći broj žena ulazi u saborske klupe. Tako je bilo i nakon ovih parlamentarnih izbora. Trenutno, prema stranicama Hrvatskog sabora, u njemu aktivan mandat ima 50 žena (33,33 posto) i 100 muškaraca (66,66 posto).
Na nedavnom okruglom stolu koji je organizirao Klub zastupnika SDP-a predstavljena je analiza „Demokracije nejednakosti: Tko (ni)je zastupljen u Saboru?“ koja je provedena nakon zadnji parlamentarnih izbora (1,2). Prema njoj, Saboru nedostaje 28 zastupnica za postizanje rodne ravnopravnosti. Odnosno, trenutačni saziv Sabora čini 102 zastupnika (68 posto) i 48 zastupnica (32 posto).
Kako se radi o manjem odstupanju u brojevima, on se može objasniti vremenom provjere aktivnih mandata i zamjenama u klupama Sabora.
Čine li žene tek 20 posto uprava velikih tvrtki?
U medijskim napisima početkom ove godine pojavljivao se podatak od 22,5 posto udjela žena u upravama društava u sastavu indeksa CROBEX (1,2). Radi se o SELECTIO indeks žena – pokazatelju koji mjeri zastupljenost žena na vodećim pozicijama u hrvatskim kompanijama. Obuhvaća sve tvrtke čije su dionice uvrštene u glavni dionički indeks Zagrebačke burze – CROBEX.
Nešto manji udio zabilježen je u izvješću Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova iz prethodne, 2024. godine.
U njemu stoji: „Podaci HANFA-e (2024.) ukazuju da je udio žene u upravama dioničkih društva čije su dionice odnosno korporativne obveznice bile uvrštene na uređeno tržište Zagrebačke burze iznosio 20,3 posto što predstavlja značajan porast u odnosu na prethodno razdoblje, dok je udio žena u nadzornim odborima navedenih društava iznosio 23,7 posto, što predstavlja smanjenje udjela žena u nadzornim odborima već treću godinu zaredom.“
Uvidom u konačan izvještaj HANFE, objavljen nakon izvještaja PRS, vidljivo je da taj postotak iznosi 20 posto udjela žena u upravama.
Izdavatelji dionica u kontekstu izvještaja HANFE su tvrtke čije su dionice uvrštene na Zagrebačku burzu. Nadalje, u izvještaju stoji: “Struktura uprave prema spolu nije se značajnije mijenjala u promatranom razdoblju. Zastupljenost žena u upravama izdavatelja dionica na kraju 2024. godine blago se povećala u odnosu na 2023. godinu”.
Zarađuju li žene 11 do 17 posto manje od muškaraca?
Nakon tri točna ili približno točna podatka, dolazimo do problema. Naime, rodni jaz u plaćama je tema koju smo već nekoliko puta problematizirale i provjeravale u ovoj rubrici (1,2).
Polovicom prošle godine provjeravale smo izjavu Marka Pavića, zastupnika HDZ-a koji je tvrdio da je rodni jaz u plaćama u Hrvatskoj 11 posto, a u Europskoj uniji 16 do 17 posto. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) ukazivali su na rodni jaz u plaćama od 6,8 posto za 2023. godinu, dok su posljednji (tadašnji) podaci Eurostata iznosili 12,5 posto. Istovremeno, rodni jaz u plaćama u EU za 2022. godinu, za koju je postojalo posljednje privremeno izvješće, iznosili su 12.7 posto.
Jedno od objašnjenja razlike je tada bila činjenica da se podaci Eurostata izbode iz Ankete o strukturi zarada koja se provodi svake četiri godine i kroz taj se vremenski period podaci prilagođavaju. Novi podaci obrađivali su se krajem prošle godine pa su se, u skladu s navedenim, podaci Eurostata u 2024. godini značajno približili podacima DZS-a. Naime, prema DZS-u rodni jaz u plaćama je bio 3,9 posto, a prema revidiranim Eurostatovim podacima on je u 2023. godini iznosio 7,4 posto. Na razini EU bruto satnica žena bila je u prosjeku 12 posto niža od stanice muškaraca.
„Podaci Eurostata-a o prosječnim bruto satnicama za 2023., ukazuje da rodni jaz po toj metodologiji praćenja rodnog jaza u plaćama iznosi 7,4 posto (korigirani podaci Eurostat-a i za ranije godine konačno podupiru tezu Pravobraniteljice o smanjenju rodnog jaza u plaćama nakon 2020. gotovo u svim članicama EU)“, stoji u izvještaju PRS za 2024. godinu.
Izvješća pravobraniteljice posljednjih godina pokazuju da je rodni jaz u plaćama najizraženiji u korist muškaraca u područjima financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi te trgovini na veliko i malo (1,2). S obzirom na to da se Radolović poziva na financijski sektor u kojem navodi da žene zarađuju i do 18 posto manje od muškaraca – izvještaj PRS ukazuje da je u 2024. godini jaz u plaćama u području financijska djelatnost i djelatnost osiguranja bio 24,5 posto. Godinu dana ranije iznosio je 25,7 posto.
Podaci na koje se poziva Sanja Radolović su uglavnom točni, ali…
Podaci koje je na raspravi iznijela zastupnica Radolović su u velikoj mjeri utemeljeni na činjeničnim podacima ili su blizu njih. U Hrvatskoj žene čine 51,3 posto stanovništva, a u Saboru – u trenutku pisanja teksta – aktivan mandat imalo je 33,3 posto žena. Što se tiče žena u upravama tvrtki – postotak se kreće oko 20ak posto. Iako je podatak koji Radolović navodi brojčano blizu, trenutni udio žena nije ispod 20 posto nego – upravo – oko 20 posto.
Na problem nailazimo kada govorimo o rodnom jazu u plaćama. Valja napomenuti da se kroz naše praćenje navedenih podataka u medije izlazilo s različitim postocima (1,2,3) pa je moguće da je izjava SDP-ove zastupnice od 11 do 17 posto kompilacija tih različitih podataka. Ipak, posljednji službeni podaci – i po metodologiji Državnog zavoda za statistiku i po metodologiji Eurostata – pokazuju manji jaz u plaćama. Iako i dalje postoji, on iznosi 3,9 posto (DZS), odnosno 7,4 posto (Eurostat). Dodatno, u financijskom sektoru taj je jaz značajno veći od 18 posto – u posljednje dvije godine se kreće oko 25 posto.
*Projekt GenderFacts se financira kroz bespovratna sredstva iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost. Dodijeljena od strane Agencije za elektroničke medije. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
