U video isječku (1,2) koji je snimljen prilikom izglasavanja proračuna Grada Zagreba za 2026. godinu, Zabavni radio prenio je dio rasprave sa 6. sjednice Gradske skupštine Grada Zagreba (1,2). U njoj je gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio nastavak ulaganja u dječje vrtiće, a oporba ga prozivala. Između ostalog, Tomislav Jelić, zastupnik Nezavisne liste Tomislava Jonjića kazao je:
„Ukinuta je mjera odgajatelj roditelj koja se pokazala vrlo dobrom jer je u to vrijeme porastao broj djece u Zagrebu, a sad konstantno svake godine pada“.
Mjera roditelj odgojitelj i njeno ukidanje od strane aktualne gradske uprave godinama je česta tema medijskih napisa, političkih rasprava i različitih analiza (1,2,3). Stoga smo odlučile provjeriti točnost gore navedenih tvrdnji zastupnika Jelića, bez da analiziramo demografsku učinkovitosti same mjere.
U vrijeme mjere roditelj odgojitelj nije došlo do povećanja broja djece u Zagrebu, već je ublažen pad novorođene djece
Mjera roditelj odgojitelj uvedena je u rujnu 2016. godine, dok je u rujnu 2021. obustavljeno zaprimanje novih zahtjeva u mjeru. Također, Odlukama o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja u prosincu 2021. i rujnu 2022. smanjene su naknade postojećim korisnicima mjere te postavljeni uvjeti izlaska iz mjere (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/16, 10/18, 20/21 i 25/22).
Službeni podaci Državnog zavoda za statistiku objavljeni u službenim priopćenjima Grada Zagreba, kao i Statistički portal Grada Zagreba pokazuju da je u razdoblju provođenja mjere u punom opsegu (2017.-2021.) broj živorođene djece u Gradu Zagrebu bio manji nego u petogodišnjem razdoblju prije uvođenja mjere (2012.-2016.) (1,2,3,4,5).
Naime, u potonjem je razdoblju rođeno 41.259 djece, dok je u razdoblju 2017.-2021. taj broj iznosio 40.268, što je 991 dijete manje (-2,4 posto). Gledano po godinama, uz iznimku 2018. godine, kada je broj novorođenih iznosio 8.235, svake je godine u razdoblju provedbe mjere u punom opsegu broj novorođene djece u Zagrebu bio manji nego 2016. godine, kada je mjera uvedena. Usto, i analiza prof.dr.sc. Nenada Pokosa s Instituta Ivo Pilar, koristeći drugo referentno razdoblje, od 2014. do 2018., pokazuje da je broj živorođene djece smanjen za 2,6 posto. U tom kontekstu ne može se tvrditi da je u vrijeme trajanja mjere roditelj odgojitelj porastao broj djece u Zagrebu.
Ipak, ono što treba istaknuti je da je porastao broj treće i više živorođene djece u razdoblju nakon uvođenja mjere 2016. godine (1,2,3,4).
Stoga se može reći da je ona ostvarila cilj jer je prvenstveno bila usmjerena na rađanje trećeg, četvrtog i svakog sljedećeg djeteta u obitelji, omogućujući status roditelja odgojitelja onima koji imaju najmanje troje djece, a pod uvjetom da je najmlađe predškolske dobi (1,2). Tako je 2016. godine udio te djece u ukupnom broju novorođenih iznosio 16,4 posto te je svake godine rastao da bi u 2019. dosegnuo 20,44 posto, godini iza se blago spustio na 19,90 posto da bi bio 19,32 posto u 2021. godini (1,2,3,4). Međutim, taj rast nije bio dostatan da nadoknadi pad broja rođenja prvog i drugog djeteta nakon 2016. godine, već je samo ublažio ukupan pad novorođene djece u Gradu Zagrebu (1,2,3,4).
Nakon ukidanja mjere značajno pada broj rođene djece, no preliminarni podaci nagovještavaju promjenu trenda u 2025.
Službeni podaci, dostupni u ovome trenutku, govore da je razdoblje nakon ukidanja mjere (2022.-2024.) obilježeno snažnim padom broja novorođenih u Zagrebu. Nakon 8030 novorođenih u 2021. godini, njihov je broj u konstantnom padu da bi 2024. godine bilo zabilježeno 6862 živorođene djece, što predstavlja smanjenje od 14,54 posto.
U tom kontekstu može se reći da nakon ukidanja mjere roditelj odgojitelj broj novorođene djece u Zagrebu svake godine pada. Pad se bilježi u broju prvo i drugorođene djece, ali i u broju rođenja trećeg, četvrtog i svakog sljedećeg djeteta u obitelji.
Što se tiče rođenja prvog djeteta, zabilježen je pad od 10 posto, s 3638 u 2021. na 3274 u 2024. godini. Kod drugorođene djece pad iznosi 16,5 posto, s 2824 na 2358, dok je kod rođenja trećeg djeteta i više taj pad najveći – 21,53 posto – s obzirom na to da se njihov broj spustio s 1551 u 2021. na 1217 u 2024. godini (1,2,3,4,5). Isti zaključak daje i prof.dr.sc. Nenad Pokos za razdoblje 2019.-2023. u kojem Grad Zagreb bilježi pad broja prvorođene djece od 8,3 posto, drugorođene od 12,5 posto te treće i višerođene djece od 25,2 posto.
Ipak, treba istaknuti da se u 2025. godini očekuje promjena ovog trenda. Prema medijskim napisima, očekuje se blago povećanje novorođenih u prošloj godini. Tako se u razdoblju od siječnja do listopada 2025. godine najveći rast broja živorođene djece bilježio u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Primorsko-goranskoj županiji (1,2). Upravo izašli, najnoviji podaci DZS-a za cijelu Hrvatsku bilježe 32.385 živorođenih u 2025. u odnosu na 32.069 u 2024. godini.
U prilog ovoj tezi govore i medijima dostavljeni podaci 27 od 30 hrvatskih rodilišta, koji pokazuju da je u njih 60 posto rođeno više djece nego u 2024. (1,2). Ti podaci, također, bilježe povećanje broja rođenih beba u KBC Zagreb.
Točna i netočna tvrdnja o kretanju broja djece tijekom i nakon primjene mjere roditelj odgojitelj
Tvrdnja Tomislava Jelića o tome da je u vrijeme primjene mjere roditelj odgojitelj porastao broj djece u Zagrebu nije točna.
Ukupan broj živorođenih od 2016. godine u Gradu Zagrebu oscilira. Uglavnom blago pada, s iznimkom 2018. godine. U 2020. godini, prvi se put spušta ispod 8 tisuća da bi opet blago porastao 2021. godini. Također, u odnosu na razdoblje prije uvođenja mjere broj novorođene djece je u blagom opadanju, no za vrijeme trajanja mjere bilježi se rast rođenja trećeg, četvrtog i svakog sljedećeg djeteta.
S druge strane, točna je tvrdnja da broj djece nakon ukidanja mjere svake godine pada. U 2022. godini rođeno je 574 djece manje nego u 2021., iduće godine 461 manje u odnosu na 2022., a u 2024. godini 133 manje nego u 2023. Ipak, preliminarni i nepotpuni podaci za 2025. nagovještavaju promjenu ovog trenda.
