Nedavno smo provjeravale izjavu o povećanju broja novorođene djece koju je u emisiji HRT-a Otvoreno početkom veljače kazao Mladen Barać, državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva (1,2).
U istoj je emisiji pričao i o mjerama koje su uvedene u nepune dvije godine koliko postoji spomenuto Ministarstvo. U tom kontekstu je kazao da one pokazuju da pronalaze plodno tlo.
Naglasio je – između ostalog – da su za sto posto povećali iznos rodiljne naknade, dok su roditeljske obuhvaćene maksimalnim cenzusom za skoro od 700 posto, do plaće do maksimalnog iznosa od tri tisuće eura.
Jesu li podignute rodiljne naknade?
Od prvog ožujka 2025. godine stupio je na stanu novi Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, kojim su značajno povećana materijalna prava korisnika_ica iz sustava nekih od navedenih potpora (1,2,3).
Rodiljni dopust koristi se do navršenih šest mjeseci djetetova života, dok se roditeljski dopust može koristiti od navršenih šest mjeseci djetetova života.
Prema novom zakonu, tijekom korištenja rodiljnog dopusta, korisnik_ica ima pravo na naknadu plaće u iznosu od sto posto osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju (bez limita). Na stranicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje stoji: „kao posebni uvjet za ostvarivanjem prava na naknadu plaće tijekom rodiljnog dopusta u iznosu od 100 posto od osnovice za naknadu plaće, bez limita, javlja se uvjet prethodnog osiguranja (na temelju nesamostalnog ili samostalnog rada te primanja naknade plaće nakon prestanka tog rada ostvarene prema propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja), prema kojem osoba mora imati navedeni staž od šest mjeseci neprekidno odnosno devet mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine.“
Ako taj uvjet nije ispunjen korisnik_ica i dalje imaju pravo na naknadu plaće tijekom rodiljnog dopusta, no naknada iznosi 159 posto proračunske osnovice, odnosno 701,89 eura.
Ipak, važno je napomenuti da je rodiljna naknada i prije novog zakona imala iste uvjete, odnosno iznosila je sto posto osnovice plaće za zaposlene i samozaposlene roditelje, bez limita i računala se u odnosu na šest plaća koje su korisniku_ici isplaćene prije odlaska na rodiljni dopust (1,2). Limit je ukinut 2008. godine.
Ono što je bilo drugačije bila je naknada za korisnike_ice koji ne ispunjavaju uvijete. Ona je iznosila 125 posto proračunske osnovice, odnosno 551,80 eura. Sada ona iznosi, kao što smo ranije navele, 701,89 eura.
Što se tiče „čuvanja trudnoće“, odnosno situacije u kojima trudnica ne može nastaviti raditi zbog zdravstvenog stanja, odlazi na bolovanje prije poroda za razdoblje rizika za koje je, prije novih zakonskih izmjena, primala iznos do maksimalnog limita od 565,04 eura mjesečno (ako zadovoljava sve ranije navedene kriterije vezane za zaposlenje). S novim zakonom ta je naknada povećana na 995,45 eura – prema informaciji koju smo dobili iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (1,2,3).
Također, još jedna naknada je povećana – naknada za nezaposlene korisnike_ice/pošteda od rada. Prije 1. ožujka te su naknade iznosile 309 eura, dok je s novim zakonom taj iznos povećan na 503,24 eura (1,2,3).
Kako bismo dodatno provjerile postoji li uporište za tvrdnju da je rodiljna naknada uvećana za 100 posto kontaktirale smo prof. dr. sc. Ivanu Dobrotić, profesoricu komparativne socijalne politike na Katedri za socijalnu politiku na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu koja se ovom temom bavi dugi niz godina.
„Da, rodiljna naknada (dopust do 6. mjeseca) nije rasla. Ona je od 2008. godine jednaka, odnosno računa se u odnosu na primanja ostvarena unazad šest mjeseci (s tim da osoba mora ispuniti i staž osiguranja, a ako to nema, nema niti pravo na naknadu sa statusa zaposlene osobe, već ima pravo na manji iznos naknade)“, kazala je prof. dr. sc. Dobrotić.
Jesu li povećane roditeljske naknade?
Ono što je značajno povećano novim zakonskim izmjenama je iznos naknade roditeljskog dopusta. On je povećan s maksimalnih 995 eura na maksimalnih oko 3000 eura (ovisno o plaći korisnika_ice) do prve godine djetetova života, odnosno do 14 mjeseci ako oba roditelja koriste dopust. Prema tome, roditelj će tijekom cijelog dopusta (i rodiljnog i roditeljskog) primati punu plaću, ako ona ide do maksimalnog iznosa od tri tisuće eura.
„Naknada plaće tijekom roditeljskog dopusta (prvih šest, odnosno osam mjeseci) isplaćuje se u punom iznosu osnovice za naknadu plaće (100 posto od osnovice za naknadu plaće), ali ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 680 posto proračunske osnovice mjesečno, odnosno 3001,79 eura“, stoji na stranicama Ministarstva demografije i iseljeništva.
S točnosti te tvrdnje se složila i naša sugovornica prof. dr. sc. Dobrotić: „Ono što je raslo jest gornja granica za roditeljsku naknadu i to je u eurima bilo s 530 eura 2019. godine, na 750 eura 2020. godine, pa onda 995 eura u 2022. godini, da bi u 2025. godini porasla na 3001 euro. Pretpostavljam da kada govori o 700 posto, da zapravo govori da se gornji limit na roditeljsku naknadu sada definira kao 680 posto proračunske osnovice koja je sada 441,44 eura mjesečno.“
U prethodnom zakonu naknada plaće za roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja iznosio je 100 posto osnovice za naknadu plaće, ali ona za puno radno vrijeme nije mogla iznositi više od 225,5 posto proračunske osnovice mjesečno – odnosno maksimalan iznos je bio 995 eura.
Zanimljivo je da je proračunska osnovica od 441,44 eura već godinama ista.
„Već više od dva desetljeća proračunska osnovica uopće se ne indeksira s troškovima života tako da onda ova povećanja jako velikima zvuče i može se manipulirati brojkama. Bolje bi bilo da se pravo veže uz prosječnu plaću, a i analitički je puno bolje govoriti u tim terminima“, kazala je prof. dr. sc. Ivana Dobrotić.
Podignute su naknade za roditeljski dopust, a rodiljni je za većinu korisnika ovisan o njihovoj plaći
Iako su rasle neke kategorije rodiljne naknade, izjavu o povećanju tih naknada od 100 posto ocjenjujemo manipulativnom. Posebice s obzirom na to da državni tajnik Mladen Barać nije specificirao na koju se kategoriju odnosi navodno povećanje od 100 posto.
Naime, za zaposlene i samozaposlene osobe naknada je i prije uspostave Ministarstva demografije i iseljeništva iznosila 100 posto plaće, a gornji limit je ukinut 2008. godine. Odnosno, iako su podignute naknade za ostale korisnike_ice prava na rodiljni dopust, za većinu korisnika_ica rodiljnog dopusta njegov iznos i dalje ovisi isključivo o prosjeku plaća unazad šest mjeseci prije korištenja dopusta.
S druge strane, tvrdnja o povećanju roditeljskih naknada za „skoro 700 posto“ je točna ako je vežemo uz proračunsku osnovicu, a ne direktno povećanje. Odnosno, gornja granice te naknade može iznositi maksimalnih 680 posto proračunske osnovice mjesečno, odnosno 3001,79 eura (ovisno o plaći korisnika_ica). Prije najnovijih zakonskih izmjena ona je mogla iznositi maksimalnih 225,5 posto proračunske osnovice – 995 eura.
Unatoč napretku po pitanju iznosa naknada, važno je napomenuti da nacionalni trendovi, kao i oni na razini EU pokazuju da je roditeljski dopust i dalje uglavnom rezerviran za žene, o čemu smo već pisale.
