Kao pripadnica generacije Z, odgovorno tvrdim da smo generacija koja je uvela, izmislila ili popularizirala najviše novih pojmova i mislim da zaslužujemo svoj rječnik.
O „six-seven, „skibidy toilet“ i ostalim brainrot-ovima nećemo, to ostavljam Generaciji A. No, ako ste se ikad našli_e u situationship-u, bili_e ghostani_e ili pak doživjele love bombing koji vas je neminovno doveo do jednog menty b-ja, vrijeme je za razgovor o svemu navedenom.
Iako ovi izrazi mogu zvučati neozbiljno, oni često opisuju vrlo stvarne i kompleksne emocionalne situacije. Razumijevanje ovog rječnika ključno je za navigaciju kroz moderne odnose, bilo da ste dio generacije Z ili samo pokušavate shvatiti što se događa u svijetu veza.
Objasnimo termine dejtanja – od početka.
Nije romantična veza, ali je više od prijateljstva. Osjećate emocionalnu i fizičku privlačnost, ali niste spremni na službeno obvezivanje ili predanost toj osobi. Ne želite etiketu i puštate da „stvari idu svojim tokom“. Vi ste u situationship-u.
Nešto slično tome je relation-sipping, pristup u kojem osoba namjerno usporava proces upoznavanja. Umjesto da odmah nakon tri spoja odlučite jeste li “ekskluzivni”, vi “srčete” odnos. Odnosno, polako uživate u trenucima, promatrate kompatibilnost i ne žurite s definiranjem.
Ključna razlika je što je relation-sipping namjeran i svjestan izbor stvaranja čvrstog temelja prije nego što se krene u nešto ozbiljno, sa željom izbjegavanja emocionalnog sagorijevanja dok je situationship često produkt straha.
I sama sam to iskusila. Kao demiseksualnoj, u prošlosti ekstremno desno orijentiranoj osobi, koja je poprilično kasno „izašla iz ormara“, nije mi bilo lako započeti dekonstrukciju i pronaći odnose u kojima se neću osjećati kao da sam „pala s Marsa”. Ipak, taj jedan jedini situationship koji sam imala mi je omogućio da istražim odnos, ali i sebe, svoje potrebe i emocije – bez pritiska.
No, vratimo se na definicije odnosa, naravno da im tu nije kraj. Ako se odlučite da ćete vezu s osobom ostaviti samo na porukama, onda ste u textationship-u. Možda i zato što sam introvertkinja, čini mi se da mi je većina odnosa upravo ovaj! Zadnji u nizu vrsta dejtanja, većeg ili manjeg obvezivanja jest freckling. Označava sezonsku romansu, svojevrsni fling za koji ne postoji velika vjerojatnost opstanka.
Ono što je jasno iz navedenih trendova jest otvorenost, fleksibilnost i poprilično niska involviranost u odnose.
Iako najotvorenija, Gen Z je ujedno i najusamljenija generacija
Gen Z je definitivno generacija koja napokon otvoreno progovara istraživanju vlastite seksualnosti, o tome kako su se društvene norme i tradicija odrazile na sliku o sebi, o posljedicama istih i mentalnom zdravlju u kontekstu emocionalnih veza.
No, tu nailazimo na jedan paradoks – iako je Gen Z jedna od najotvorenijih generacija u kontekstu seksualnosti, čini se da je ujedno i najusamljenija, gotovo najnesigurnija u ljubavnim vezama, što je zamijetila terapeutkinja Emily Jamea, naglašavajući da ova generacija ima nevjerojatan rječnik za mentalno zdravlje.
Dakle, spremne smo otvoreno pričati o traumi, anksioznosti i granicama, ali postoji razlika između pričanja o osjećajima i stvarnog pokazivanja osjećaja u trenutku. Mnogo je lakše imati termine i etikete za svaku situaciju, osjećaj, strategiju, odnosno intelektualizirati, a mnogo teže biti ranjiva, stvarna osoba. Čini mi se da favoriziramo INTRApersonalnu, a zaboravljamo INTERpersonalnu komunikaciju i upadamo u svojevrsnu alijenaciju.
Sve spomenute vrste dejtanja, imaju svoje strategije. Dok istovremeno preispitujem svoju pripadnost Gen Z, moram priznati da su mi poprilično problematične.
Mislile ste da smo završile s terminima? E pa nismo!
Bidisha i Debasish ističu niz strategija od kojih je jedna cushioning. Radi se o strategiji u kojoj osoba, dok je u romantičnoj vezi, održava kontakt i „flerta“ s nekoliko drugih ljudi “sa strane”. To su njihovi „cushions“ ili „jastuci“, koji će ublažiti emocionalnu bol, u slučaju raspada veze.
Slično tome, benching, baš kao u sportu, označava zamjenu. Osoba s kojom se viđate drži vas kao opciju dok aktivno istražuje druge mogućnosti. Javit će vam se tek kada njegovi/njezini primarni planovi propadnu ili kada im zatreba potvrda da su i dalje poželjni_e.
Nadalje, imamo breadcrumbing, naziv koji dolazi od bajke „Ivica i Marica“, ali u ovom kontekstu označava čin slanja sporadičnih, kratkih, ali flertujućih poruka ili “mrvica pažnje“ kako bi se zadržao interes, bez ikakve namjere da se odnos doista razvije ili da dođe do dubljeg upoznavanja. Spektar love bombing taktika, po mojoj nestručnoj procjeni.
Čini mi se da je cilj svih taktika izbjegavanje prave, dubinske ranjivosti i fokusiranje na površne odnose.
Možda najekstremniji slučaj takve površnosti jest throning, čin izlaženja s nekim isključivo zato što ta osoba ima visok društveni status, utjecaj ili moć u određenim krugovima. Osoba koristi svog partnera_icu kako bi poboljšala vlastiti ugled, dobila pozivnice za bolje događaje ili jednostavno “zasjala” uz tuđu slavu. Partner se ne vidi kao osoba, već kao trofej ili alat za napredak.
Termina možda jest previše, no Gen Z je donijela potrebnu revoluciju u standardima
Nakon svega ovoga, pitam se jesmo li svjesni_e da kupanjem u plićaku nikad nećemo doživjeti sve ljepote, tajne, boje i valove mora u kojem se nalazimo? Svi ovi silni pojmovi su svojevrstan štit. Ako svako ponašanje ima ime, ono postaje predvidljivo i manje osobno.
Ako sam u situationship-u ne mogu biti ostavljena, jer tehnički nisam ni bila u vezi. To je mehanizam obrane od povrijeđenosti koji zapravo produbljuje osjećaj nesigurnosti jer nikad ne znam na čemu sam. Poprilično smo brutalni_e u suđenju drugima, ali se istovremeno bojimo biti suđeni_e. Što ako smo postali_e eksperti_ice u dijagnosticiranju tuđih mana, dok svoje nesigurnosti maskiramo modernim žargonom? Ovo je baš brzo postalo heavy.
No, možda je vrijeme da priznamo da prava bliskost ne poznaje „sigurnosne protokole“. Ako želimo doživjeti to more, moramo biti spremni na mogućnost utapanja.
Jer, na kraju dana, nijedna definicija nas ne može zaštititi od ljudske potrebe da budemo viđeni_e. Bez filtera, bez etiketa i bez straha od toga da budemo cringe. Pravi izazov nije u tome kako dešifrirati drugoga, već kako skupiti hrabrost i prvi spustiti štit.
Ipak, bilo bi nepravedno stati samo na kritici. Dok analiziram te zidove koje smo podigli, moramo priznati da je Gen Z donijela i prijeko potrebnu revoluciju u standardima. Vrlo glasno smo rekli „ne“ toksičnim obrascima koje su generacije prije nas trpjele u tišini. Odlučili smo da možemo biti u neobvezujućim, otvorenim odnosima bez krivnje i potrebe nametanja re-tradicionalizacije. Naš rječnik, koliko god ponekad bio too much, istovremeno je i alat koji nam je omogućio da progovorimo o pristanku, emocionalnoj involviranosti i o važnosti mentalnog zdravlja unutar odnosa.
Pitanje koje ostaje pred nama je kako iskoristiti sve ove spoznaje, pojmove i uvide da bismo izgradili_e sigurnije mostove, a ne deblje zidove. Možda je more duboko i opasno, ali zahvaljujući svemu što smo naučili_e, barem znamo prepoznati struje. Sada nam samo preostaje ona najteža, ali i najljepša lekcija – usuditi se zaplivati bez pojasa za spašavanje, vjerujući da smo dovoljno naučili_e o sebi da se u toj dubini nećemo izgubiti, već konačno pronaći.
